Upozorenja

Hoćemo li zbog HEP-a plaćati milijunske kazne Bruxellesu?

Hrvatska dvije godine kasni u otvaranju tržišta električne energije. Sve dosad iz Bruxellesa smo zbog toga dobivali samo usmena i pismena upozorenja. Ali nakon 1. srpnja, kad postanemo punopravna članica EU-a, bezbolne packe mogle bi zamijeniti paprene novčane kazne od nekoliko desetaka tisuća eura dnevno.

Hoćemo li zbog HEP-a plaćati milijunske kazne Bruxellesu?
Nema ni dva tjedna kako je u Saboru izglasan Zakon o tržištu električne energije. Briselskoj administraciji bili smo se obvezali kako ćemo to napraviti do 3. ožujka 2011. godine.

Najveće promjene čekaju HEP. Kako bi svi igrači slobodno, bez straha od diskriminacije i pogodovanja, mogli pristupiti tržištu, EU u svom Trećem energetskom paketu traži razbijanje monopolističkih tvrtki poput HEP-a. Inzistira se na razdvajanju prijenosa (dalekovodi i trafostanice visokog napona) od proizvodnje električne energije.

Bruxelles je ponudio tri modela kako to napraviti. U većini zemalja EU-a najčešći je primjer vlasničkog razdvajanja prijenosa od ostatka tvrtke (TSO). Kad se gleda provedba i nadzor, to je najjednostavniji model.

U HEP-u i uprava i sindikati navijaju za model ITO u kojem bi operator prijenosa bio neovisan, ali i dalje u njihovom vlasništvu. Ali taj model je najskuplji jer traži mnogo nadzora i veliku administraciju. Na svakodnevnoj bazi odnos između tvrtke matice i operatora prijenosa morao bi biti pod povećalom regulatorne agencije HERA-e i državne uprave.

U zemljama gdje je primijenjen model ITO, poput Francuske i Austrije, te velike troškove djelomično pokrivaju kupci struje. Oni se izražavaju u tarifi za opskrbu i u državnom proračunu kojim se financira regulatorna agencija.
Konačnu odluku o modelu TSO ili ITO trebao bi donijeti vlasnik HEP-a – država, odnosno Vlada, ali ona zasad 'mudro' šuti.

Pojedini stručnjaci, ali i dio političara, najglasnija od njih je bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, nadali su se kako će tu dvojbu riješiti Zakon o tržištu električne energije. Međutim, on ostavlja mogućnost za oba modela.

Voditelj Odijela za prijenos i distribuciju električne energije Energetskog instituta Hrvoje Požar, Goran Majstrović, objašnjava kako prema europskim direktivama zakon nije ni trebao biti izričit, ali i njega čudi kako je dosad izostala jasna odluka Vlade koji model Hrvatska želi.

'Prema svemu sudeći, to će biti model ITO, iako nema formalnog dokumenta. U HEP-u se rade pripreme za taj model, formiraju se timovi i razni dokumenti. Meni nije sporno što tvrtka koja se već sto godina bavi električnom energijom ima aktivnu ulogu u svemu tome i sugerira svom vlasniku što napraviti. Ali naravno da nisu isti ciljevi HEP-a i onoga tko bi trebao promovirati otvoreno tržište', mišljenja je Majstrović.

Promovirajući model ITO kao najbolje rješenje glavni argument HEP-ovaca je kako jedino vertikalno integrirana kompanija može sačuvati svoju kreditnu i investicijsku sposobnost. Tvrde i kako je vlasničko razdvajanje (TSO) uvod u privatizaciju HEP-a.

Više na tportal.hr
  • Autor: tportal
  • Foto: Gospari.hr
  • Objavljen: 26.02.2013 12:30
  • Posljednja izmjena: 26.02.2013 12:25

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.