Hrana nam je sve nezdravija zbog klimatskih promjena! Kako pridonijeti pozitivnim promjenama

U istraživanju se tvrdi da će se zbog klimatskih promjena na planetu moći proizvoditi sve manje voća i povrća, koji su, pak, od velike važnosti u prevenciji bolesti srca, moždanog udara te karcionoma povezanih uz način ishrane. Preciznije, znanstvenici predviđaju da će proizvodnja voća i povrća pasti za 4 posto do 2050. godine.

– Zdravstveni problemi povezani s klimatskim promjenama su, nažalost, mnogo veći nego se predhodno mislilo – kazao je Peter Scarborough, sa Sveučilišta Oxford, koji je bio dio tima istraživača u ovoj studiji.

Promjena svijesti

Ipak, ako bi čovječanstvo odmah odlučilo smanjiti emisije ugljikova dioksida, ako bi više uložilo u edukaciju te osiguralo širu mogućnost uzgoja voća i povrća, broj tih smrti bio bi znatno manji.

U protivnom, posljedice će biti katastrofalne jer su oni iznijeli projekcije za samo 35 sljedećih godina, odnosno do 2050., a one za kasnije bile bi, naravno, još strašnije. Posljedice se ne bi osjetile isključivo na zdravlju već i na mnogim drugim područjima kao što su ekonomski razvoj, trgovina ili nacionalna sigurnost.

Dakle, klimatske promjene su stvarnost koja se na sve više načina reflektira na naše živote i svatko od nas bi se trebao zapitati što može napraviti da pridonese pozitivnim promjenama.

Jedna od preporučenih mogućnosti je i prelazak na vegetarijansku ili vegansku prehranu jer mesna industrija spada među značajne zagađivače na planetu.

No, da završimo u optimističnijim tonovima, kažimo kako se svijest stanovnika ipak pomalo mijenja nabolje. Tako nam iz Belgije stiže vijest da njezinih 86 posto stanovnika smatra da uzgajanje životinja radi krzna ne bi smjelo biti dopušteno, bez obzira na ikakve okolnosti.

Međunarodna koalicija Fur Free Alliance (FFA) uputila je flamanskom ministru za dobrobit životinja, Benu Weytsu, pismo s molbom da podrži stav belgijskih građana i donese zabranu uzgoja životinja radi krzna. Takva zabrana je već na snazi u valonskoj regiji i Bruxellesu. “Nadam se da će i Flandrija slijediti ovaj primjer”, poručio je Joh Vinding, predsjedatelj koalicije FFA.

“U Flandriji su nedavno objavljeni i tajno snimljeni prizori zanemarenih i ozlijeđenih kuna s jedne farme u Langemarku, koji iznova svjedoče o životinjama koje tijekom zatočeništva proživljavaju stres, patnju i strah. Vjerujemo da će ovaj posljednji slučaj zlostavljanja životinja sigurno pridonijeti bržoj zabrani uzgoja životinja radi krzna u Flandriji.

Belgija bi se time pridružila državama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Republika Makedonija, Sjeverna Irska i mnogim drugima koje već imaju ovakvu hvalevrijednu i za zaštitu životinja nužnu odredbu”, poručuju, pak, iz hrvatske udruge “Prijatelji životinja”, napominjući kako primjer Belgije ujedno pokazuje i apsurdnost inicijative koja želi da se iz Hrvatske zabrani uzgoj životinja radi krzna izdvoje činčile.

Pokušaj izigravanja zakona

– Hrvatska je 2007. godine donijela Zakon o zaštiti životinja kojim se zabranjuje uzgoj životinja za krzno, no uzgajivačima je ostavljeno prijelazno razdoblje od 10 godina kako bi se mogli preorijentirati prema drugim djelatnostima.

Međutim, oni sada traže da se iz zabrane izuzmu činčile iako su one zapravo kod nas jedine životinje koje se uzgajaju u ove svrhe.

Time bi se potpuno izigrao zakon pa se nadamo da se tako nešto neće dogoditi – kazao nam je Luka Oman iz “Prijatelja životinja”, napomenuvši da je čak 70 posto građana Hrvatske bilo za ovakvu zabranu te da su je u Saboru podržale sve političke opcije. Stoga se i mi nadamo da će 2017. godina napokon donijeti život, a ne okrutnu smrt, za sve činčile u Hrvatskoj.