Hrvati na pragu otkrića novog lijeka protiv salmonele i E.coli

Poznavanje tih procesa na molekularnoj razini od velike je važnosti za razvoj novih tretmana i za borbu protiv infekcija. Naime, bakterije postaju sve otpornije na antibiotike, jer i vrlo uspješni antibiotici nisu više djelotvorni na mnoge bakterije, navodi se među ostalim u priopćenju prof. Terzića kojim izvješćuje o najnovijem otkriću dr. Đikića.

"Otkrivanje novih načina liječenja bakterijskih upala postaje jedan od glavnih znanstvenih izazova. Razumijevanje kako autofagija uništava bakterije u ljudskim stanicama otvara nove mogućnosti za borbu protiv bakterijskih infekcija", rekao je dr. Đikić.

"Posebno smo ponosni na dio rezultata koji je napravljen u našem laboratoriju u Splitu. Profesor Đikić je naš dugogodišnji nastavnik i znanstveni suradnik te se na tom radu (otkriću) potpisao i adresom Medicinskog fakulteta u Splitu, a rad znanstvene novakinje Jelene Korać na tom je otkriću stipendirao grad Split", objasnio je prof. Terzić.

Salmonela je široko rasprostranjena bakterija koja izaziva crijevne zaraze. Po statističkim podacima, u svijetu od infekcije tom bakterijom na godinu umire 94 milijuna ljudi, a oko 155.000 smrtnih slučajeva događa se zbog gastroenteritisa, navodi se u priopćenju. Podsjeća se kako se čovjek zarazi zbog "prljavih ruku" ili konzumacije zaražene hrane koja nije obrađena na zadovoljavajući način.

U znanstvenom radu prof. Đikića opisano je kako autofagijski sustav prepoznaje bakteriju. Stanica prepozna bakteriju i označi je pomoću male molekule ubikvitina. Otkriveno je kako je protein optineurin ključan za dovođenje bakterije označene ubikvitinom u autofagijski sustav koji će je uništiti. Cijeli taj proces popraćen je i fosforilacijom optineurina, čime se dodatno regulira aktivirana autofagija, stoji u priopćenju u kojemu prof. Terzić izvješćuje o najnovijem otkriću dr. Đikića.