U opsežnoj analizi “Potencijalno izgubljene godine života u RH u razdoblju od 2000. do 2004. godine”, koju je objavio Državni zavod za statistiku, ukazuje se kako u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika godišnje umire njih 1137 što je jako visoko na europskoj ljestvici – veću stopu smrtnosti imaju samo Ruska Federacija (1670), Ukrajina (1601), Estonija (1364), Mađarska (1231) i Rumunjska (1554). Usporedbe radi, u Norveškoj koja kao i Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika prosječno umiru 1002 osobe na 100 tisuća stanovnika, piše
Slobodna Dalmacija.
Zavod za statistiku navodi i kako su u navedenom petogodišnjem razdoblju čak 128.793 osobe, odnosno njih gotovo 26 tisuća godišnje, umrle prije navršene 75. godine, koliko iznosi prosječni očekivani životni vijek u Hrvatskoj.
Pri tome je, zbog prerane smrti, svakoj od tih osoba život u prosjeku skraćen za čak 12,6 godina, a statistika je nešto malo na strani žena, koje su prosječno izgubile 10,9 godina života, dok su muškarci u toj skupinu u prosjeku mogli živjeti još 13,6 godina.
Po tim pokazateljima Hrvatska se svrstala na drugo najlošije mjesto u Europi, poraznije rezultate od nas ima samo Mađarska. Glavni krivac za lošu statistiku, odnosno za veliki broj izgubljenih godina života, jesu zloćudne bolesti, čija je smrtnost u Hrvatskoj također druga na crnoj europskoj ljestvici, a na prvo mjesto su i tu zasjeli Mađari.
Razloge, kako objašnjavaju onkolozi, treba tražiti u činjenici da se maligne bolesti kod hrvatskih građana u prosjeku dijagnosticiraju kasnije nego u Europi, te u lošoj distribuciji raka, odnosno u tome što u Hrvatskoj prednjači rak pluća koji ima veliku smrtnost.
Na drugom mjestu, među uzrocima prerane smrtnosti hrvatskog stanovništva, jesu bolesti srca i krvnih žila. I tu Hrvatska bilježi zabrinjavajuće visoke smrtnosti, znatno više nego u okolnim mediteranskim zemljama. U razdoblju od 2000. do 2004. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za statitiku, ukupno je izgubljeno čak 1.621.609 potencijalnih godina života, a prosječno su svake godine stanovnici Hrvatske izgubili 324.317 godina u odnosu na očekivani prosjčni životni vijek.
Tome, osim visoke smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, pridonose i ubojstva i samoubojstva, po čijoj je stopi Hrvatska također pri vrhu Europe - s 19,7 samoubojstava na 100 tisuća stanovnika naša je država zauzela sedmo, a s 1,5 ubojstava na osmo mjesto u Europi.