PREHRAMBENE NAVIKE

Hrvatska - mediteranska zemlja koja ne jede ribu

Hrvati jedu samo 18,4 kilograma ribe i morskih plodova godišnje, što je manje od 400 grama tjedno. Portugalci prednjače na ljestvici s gotovo 55,3 kilograma ribe po stanovniku, a Hrvatska je ispod europskog prosjeka od 25,5 kilograma.

Hrvatska - mediteranska zemlja koja ne jede ribu
To da Hrvati imaju loše prehrambene navike nije novost, ali statistika se pomalo poboljšava svake godine. Zašto se jede malo ribe? Neki kažu da je skupa, ostalima se ne da čistiti ribu ili ne znaju prepoznati frešku ribu, a moglo bi se reći i da ne postoji navika i volja.

Ljudi koji kažu da je riba skupa te da se od nje ne mogu najesti mogu kupiti jeftiniju ribu i više nego što misle da je dovoljno. Jeftinija riba, kao srdela i šarun, su jako ukusne, a pripremljene na ploči uz malo krumpira i blitve, vrlo su zdrav i ukusan obrok.

Kilogram srdele sasvim je dovoljan za dvoje, a stoji samo 20 do 30 kuna i samo 10 minuta dragocjenog vremena za pripremu. Tko se želi ‘’tratat’’, može uzeti oradu ili lubina. Reći će netko da je skupo, ali postoji i riba iz domaćeg uzgoja.

Cijene divljih orada i lubina ljeti dostižu i preko 150 kuna po kilogramu, ali riba iz uzgoja ima fiksnu cijenu, samo 70 kuna po kilogramu. Uz to riba iz uzgoja je malo masnija pa se neće dogoditi da bude stupasta kao divlja. Kupnjom ribe iz uzgoja pomoći ćete i Jadranu, tako da se sačuva riblja populacija.

Zašto bi trebalo jesti više ribe?

Zbog zdravlja. Riba i morski plodovi sadrže bjelančevine s  esencijalnim aminokiselinama, esencijalnim masnim kiselinama (Omega 3), vitamine (D, A i B) i minerale (kalciji, jod, cink, željezo i selenij). Esencijalne masne kiseline se tako zovu jer ih tijelo ne može sintetizirati te se moraju unijeti hranom. 

Znanstveno je dokazano da Omega 3 masne kiseline imaju dobar utjecaj na zdravlje. One štite od kardiovaskularnih bolesti i pomažu razvoju mozga i živčanog sustava kod fetusa i djece. U istraživanjima na velikom broju ljudi, Omega 3 podrijetlom iz ribljeg ulja utjecale su na smanjenje rizika od zloćudnog tumora čak 50 posto.

Prema mnogim je istraživanjima utvrđeno kako se kod ljudi koji ne jedu ribu i plodove mora češće javljaju depresija, bipolarni poremećaji i poslijeporođajna depresija. Također shizofrenija i demencija su povezane s niskim razinama Omega 3 u hrani, a depresije i bipolarni poremećaji mogu se liječiti upotrebom preparata s Omega 3.

To što se ljudi osjećaju bolje nakon što su pojeli porciju srdela s puno maslinovog ulja, češnjaka i peršina, nije slučajnost.  Dokazano je da Omega 3 potiču proizvodnju hormona sreće – serotonina.      

Kako kupiti frešku ribu?

Evo nekoliko trikova. Prvo što treba pogledati na ribi je koža, ima li još prozirne sluzi i jesu li boje žarke. Što je pigmentacija bljeđa i sluz bijela ili izostaje, to je riba starija. Isto tako, svježa riba može se prepoznati po oku. Ako je mutno i ulegnuto - znači da je riba stara ili loše konzervirana.

Škrge su isto tako dobar pokazatelj. Freška riba ima škrge svijetle boje bez sluzi. Na filetima gleda se izgled mesa. Svježe meso je čvrsto i elastično, glatke površine, prozirne i sjajne boje.

Puno pomaže imati omiljenog prodavača na ribarnici, kupnja na istom mjestu i dobar  odnos s prodavačem. Zadovoljan i ponosan kupac je zlato na ribarnici.

Prodavači takve kupce poštuju i uvijek daju dobru preporuku za ručak ili barem, gdje kupiti ako oni nemaju nešto prikladno.

Koja je najbolja riba? Nije to ni ona skuplja, niti jeftinija, ni plava, ni bijela... Odgovor je -  freška.

Victor Stinga Perusco
Freška riba poznaje se po oku V.S.P.
Orade V.S.P.
Ribarnica u Gružu V.S.P.
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: V.S.P./Pixabay
  • Objavljen: 21.11.2017 08:14
  • Posljednja izmjena: 20.11.2017 19:55

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.