Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj novorođenih u Hrvatskoj ove je godine dosegao povijesno najnižu razinu. U prvih devet mjeseci zabilježeno je manje od 30.000 novorođenih, što je alarm za sve razine društva. Paralelno s tim, Hrvatska bilježi konstantan rast broja umrlih, produbljujući prirodni pad stanovništva.
Stručnjaci ističu kako je razlog ovakvom trendu složen – od ekonomskih nesigurnosti, preko migracija mladih ljudi u inozemstvo, do promjena u društvenim vrijednostima.
„Mladi parovi se sve češće odlučuju na odgađanje osnivanja obitelji zbog visokih troškova života, nesigurnosti na tržištu rada i nedostatka sustavne podrške za roditelje“, objašnjava sociologinja Ana Horvat.
Vlada je do sada predstavila niz demografskih mjera, poput subvencija za stambene kredite i povećanja rodiljnih naknada, ali stručnjaci smatraju da to nije dovoljno.
„Potrebno je osmisliti dugoročne i sveobuhvatne politike koje uključuju olakšavanje pristupa vrtićima, fleksibilno radno vrijeme za roditelje, kao i šire porezne olakšice za obitelji s više djece“, poručuje demograf Marko Kovač.
Posljedice ovakvih demografskih trendova već su vidljive – smanjenje broja učenika u školama, nedostatak radne snage i rast opterećenja na sustav socijalne skrbi. Gospodarski analitičari upozoravaju da će negativan demografski trend, ako se ne zaustavi, imati ozbiljne posljedice na mirovinski i zdravstveni sustav.
Javnost također sve više prepoznaje ozbiljnost problema. Mladi roditelji, udruge i organizacije traže veće sudjelovanje države u osiguravanju podrške za obitelji. „Bez djece nema budućnosti. Ako se sada ne poduzmu konkretni koraci, bojim se da će Hrvatska ostati bez onih koji bi trebali graditi njezinu budućnost“, zaključila je majka dvoje djece, sudionica nedavnog prosvjeda za veća prava obitelji.
Demografski stručnjaci upozoravaju kako je ključno djelovati odmah. Svaka godina odgode samo produbljuje problem, a povratak pozitivnim demografskim trendovima zahtijevat će desetljeća predanog rada i ulaganja.
„Ovo nije samo problem roditelja ili mladih obitelji, već pitanje opstanka cijele nacije“, zaključuje demograf Kovač.
Mišljenje anonimnog autora
Demografski izazovi Hrvatske zahtijevaju dublje razumijevanje i inovativnija rješenja. Jedna neortodoksna ideja je uvođenje redukcije struje od 20 sati navečer, što bi moglo potaknuti obitelji da provode više zajedničkog vremena, smanjujući fokus na tehnologiju i užurban životni stil. Takve mjere, iako radikalne, otvaraju prostor za razmišljanje izvan okvira.
Glavni razlog pada broja rođenih nije isključivo ekonomske prirode. Kasnije stupanje u brak zbog duljeg obrazovanja igra ključnu ulogu. Hrvatska postaje sve obrazovanija nacija, ali s tim dolazi i odgoda osnivanja obitelji. Pitanje nije samo kako pomoći mladima financijski, već kako prilagoditi sustav da podrži roditeljstvo i obrazovanje istovremeno.
Jedna od mjera koja bi imala snažan utjecaj je besplatno obrazovanje i studiranje za mlade roditelje. Mnoge studentice suočavaju se s teškim izborom između trudnoće i nastavka obrazovanja, što često dovodi do odluke o prekidu trudnoće. Omogućavanjem besplatnog studiranja za roditelje, društvo bi poslalo jasnu poruku podrške obiteljima i smanjilo pritisak na mlade majke.
Povijesna demografska usporedba Njemačke i Nigerije
Povijesni podaci pokazuju jasnu povezanost između razvijenosti društva i stope rađanja. Od 1940. godine Njemačka, kao jedno od najrazvijenijih društava, bilježi kontinuirani pad nataliteta. Industrijalizacija, urbanizacija i visoka razina obrazovanja smanjili su potrebu za velikim obiteljima. S druge strane, Nigerija, zemlja s nižim razinama razvoja, ima visoku stopu rađanja, što je karakteristično za nerazvijena društva gdje obitelji računaju na djecu kao na oslonac u budućnosti.
Ovi podaci ukazuju na paradoks: razvijenija društva imaju bolje uvjete za roditeljstvo, ali se rađa manje djece. Više vrtića, škola ili financijskih poticaja u Njemačkoj nije značajno utjecalo na povećanje nataliteta. Nigerijski primjer pokazuje da visoka stopa rađanja dolazi iz drugačijih društvenih i ekonomskih okolnosti, a ne zbog infrastrukture poput škola ili vrtića.
Zaključak
Demografska kriza Hrvatske neće se riješiti jednostavnim povećanjem broja vrtića ili financijskih poticaja. Ključne mjere trebaju uključivati društvenu i kulturnu promjenu, poput podrške mladim roditeljima u obrazovanju, prilagodbe radnih uvjeta i stvaranja zajedničkih vrijednosti koje potiču obiteljski život. Hrvatska treba promišljen, sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir povijesne i globalne trendove, a ne samo privremena rješenja.