Hrvatska Vlada, točnije Ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom, norveškoj je kompaniji Spectrum bez javnog natječaja i daleko od očiju hrvatske javnosti doslovce darovala seizmičko snimanje jadranskog podmorja bez čega nije moguće crpiti naftu i zemni plin! Za seizmičko snimanje Jadrana – najvažnijeg koraka u istraživanju naftnih nalazišta – bilo je zainteresirano desetak međunarodnih kompanija, među kojima su američke i francuska tvrtka Societe Generale Geophisyc (SGG), a američki je ambasador u Zagrebu već najavio da će se Sjedinjene Države žaliti Bruxellesu zbog očite korupcije, odnosno pogodovanju samo jednoj kompaniji bez javnoga natječaja u ovom, prije svega za našu zemlju, prevažnom poslu. Ova izravna pogodba u naftnom biznisu odigrana je u središtu sezone, kad je većina građana na godišnjim odmorima i kad gledanost televizije i čitanost internetskih portala bilježe slab interes javnosti (HTV je u 3. Dnevniku 'provukao' par sekundi najave žalbe američkog ambasadora).
Opravdanje Ministarstva gospodarstva za ovu krađu stoljeća je da je to dobro jer 'Hrvatska ne mora ništa platiti', no stvari u naftnom biznisu stoje malo drugačije od Vrdoljakova zaključka. Norveška kompanija ne samo da će jedina znati gdje u Jadranu leže nafta i zemni plin, nego će dobiti i potpuni ekskluzivitet u raspolaganju tim podatcima, odnosno snimke podmorja masno će naplatiti svakoj kompaniji koja želi bušiti u Jadranu. Računica je vrlo jednostavna: Norvežani moraju seizmički snimiti 12 000 kilometara Jadrana, a prema podatcima koje smo dobili od geologa i stručnjaka za rudarstvo i vađenje, to će ih koštati tisuću dolara po kilometru. No, tržišna cijena tih podataka, odnosno cijena po kojoj će Norvežani 'obiteljsko srebro' hrvatskoga podmorja prodavati kome već, deseterostruko je veća od troškova! Drugim riječima, Norvežani će za seizmičko snimanje 12 000 km Jadrana zaraditi 120 milijuna dolara, a potrošiti 12 milijuna!!
I, to nije sve! Do unatrag dvije godine ekskluzivitet u seizmičkom snimanju Jadrana imala je, naravno, hrvatska naftna kompanija. No, i to smo uspjeli uprskati. Snimke jadranskog dna iz 80-ih (koje su, istina, malo zastarjele, ali su ipak snimke) hrvatskoj je Vladi pred nosom oteo mađarski MOL. I neda ih natrag!! A da stvar u ovoj posljednjoj prodaji svega što vrijedi strancima dobije poznati hrvatski štih (pardon, slijede još prodaja Croatia osiguranja, HPB-a i autocesta) pobrinulo se Vrdoljakovo ministarstvo tako da Norvežane nije obvezalo da snimke podmorja preda hrvatskoj Vladi! Stvar postaje još gnjusnija ako se zna da je međunarodni protokol u snimanju podmorja (koje je u vlasništvu države i nacije, a ne naftnih kompanija) da se seizmičke snimke obavezno moraju dostaviti vladi zemlje čije se podmorje snima, a takve kompanije vladama moraju unaprijed platiti samo da bi primirisale dotičnoj obali. Pogađate, Norvežani hrvatskoj Vladi ne moraju i neće ništa platiti, a kamoli unaprijed. Hrvatski će narod tako informacije o tome gdje mu leži nafta doznati od one naftne kompanije kojoj Norvežani prodaju snimke (ponavljamo: minimalno 10 tisuća dolara po kilometru, tržišna cijena). Za usporedbu, Crna Gora je već provela natječaj za seizmičko snimanje svog podmorja, a međunarodna tvrtka je morala Podgorici dostaviti snimljene materijale.
Za ovako velik posao, upućuju nas geolozi i stručnjaci, potrebna su mišljenja i studije izvedivosti čitavog niza institucija i, gle čuda, sva su mišljenja pribavljena u rekordno kratkom roku – i Ministarstva prometa i infrastrukture i Ministarstva zaštite okoliša uz već spomenut Vrdoljakov blagoslov. I uza sve navedeno, Vlada je čitavu znanstvenu zajednicu, prije svega Rudarsko-naftno-geološki fakultet i Institut Ruđera Boškovića, ostavila bez važnih znanstvenih podataka koja će naši profesori i njihovi studenti morati masno plaćati.
Nakon ovakvog ponašanja hrvatske Vlade, tvrde naši izvori, sve tvrtke koje su bile zainteresirane za snimanje hrvatskog podmorja bježe od nas ko' vrag od tamjana i planiraju odlazak uz obale afričkih diktatura jer su tamo javni natječaji, očito, pošteniji nego u novopečenoj članici Europske unije. A što se samog natječaja za vađenje nafte iz Jadrana tiče, Vlada će ga (nadamo se) raspisati krajem ove ili u prvoj polovici sljedeće godine.