Hrvatska zna kako ovrhama opljačkati najsiromašniji društveni sloj

Svakodnevno se u Hrvatskoj tisuće građana iznenadi ispražnjenim računima zbog ovrhe, a dospjela potraživanja za neplaćene račune uvećana su za lihvarske naknade odvjetničkim ili javnobilježničkim uredima koji obavljaju ulogu 'utjerivača dugova'. Tako  je do sada prema podacima FINE u blokadi  165 tisuća računa. Novi zakon o provedbi ovrhe, koji se primijenjuje od početka godine, ozakonio je kršenje zakona prema kojemu su od ovrhe zaštićene  dvije trećine neto plaće, razne socijalne naknade i ostalo što je do sada garantiralo minimum sigurnost onih koji su ionako zapali u teško financijsko stanje.

Da bi apsurd bio veći, FINA savjetuje građane kako će sakriti od nje same taj dio novca koji ne smije biti podložan ovrsi, pa se tako savjetuje otvaranje posebnog računa u banci na kojemu će se on čuvati.  Prema podacima FINE, već je nastalo više od 78 tisuća takvih novih računa građana u Jedinstvenom registru računa. Oni su izuzeti od provedbe ovrhe, a otvoreni su nakon 1. siječnja 2011. Ipak, broj blokiranih računa znatno je veći, a do kraja godine mogao bi se dodatno drastično povećati.

Kad ovrha stigne, već je kasno

Građani se nažalost često prekasno odluče na otvaranje posebnih računa, uglavnom tek nakon što ih iznenadi ispražnjen račun, pa čak i minus. Još veće iznenađenje i šok su iznosi duga koja su uvećani za ogromne naknade „istjerivačima duga“ koji u ovim slučajevima zarađuju nekad i četverostruko više od svojih klijenata za koje obavljaju posao. Na brojnim primjerima, o kojima se i u medijima piše iz dana u dan, očito je kako odvjetnički i javnobilježnički uredi u Hrvatskoj ostvaruju enormnu zaradu na najnižim društvenim slojevima, otimajući im minimum sredstava za život, porodiljne naknade, socijalna davanja, naknade za nezaposlene i slično. Osim toga, kad zapadnu u minuse, na standard građana dodatni udar provode i banke sa svojim kamatnim stopama zbog iznosa prekoračenja.
 
Primjerice, oni koji ne plaćaju redovito pretplatu za HRT, na dug od nekoliko stotina kuna moraju platiti čak 1000 kuna troškova odvjetničkom uredu koji im u ime HRT-a pošalje ovrhu, a što za njih rade uredi Marijan Hanžeković, Josip Madirazza, Nataša Owens i Miroslav Leko.  Prema zadnjim podacima s HRT-a, u srpnju ove godine poslana je čak 61 tisuća ovrha za neplaćanje pretplate za drugi dio 2010. Prema tome, četiri odvjetnička ureda koji to rade za HRT okrenut će na ovrhama za RTV pretplatu čak 61 milijun kuna. Troškovi ovrhe od 1000 kuna bacaju u sjenu iznos duga koji nije plaćen, posebno jer je njihov rad u cijelom postupku obična janobilježnička usluga koja bi trebala iznositi najviše 130 kuna, smatraju iz Udruge za zaštitu potrošača iz Splita. No sve je po Zakonu, tvrde iz Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja, pa odmah postaje jasno kako se radi o novom obliku 'harača' i sustavnom osiromašivanju hrvatskih građana koji već dijelom ionako jedva spajaju kraj s krajem.

Sukob struke i HHO-a

Hrvatski helsinški odbor upozorio je  još prije pola godine na masovno kršenje ustavnih i zakonskih prava hrvatskih građana kojima institucije provodeći Ovršni zakon plijene cijele plaće, mirovine i razne naknade s njihovih računa. HHO je ispitujući navode građana utvrdio da mnogi od njih, protiv kojih javni bilježnici vode ovršne postupke, nisu uopće primili rješenje o ovrsi, nego su o njoj saznali tek nakon zapljene primanja, pa se nisu mogli ni žaliti. Redakciji PortalOka također se javila nekolicina građana kojima je bankovni račun ispražnjen dospjelim obvezama uvećanima za četverostruko veće troškove postupka ovrhe.
'Brojni građani, neinformirani, apatični, puni nepovjerenja prema državnim institucijama, jednostavno su digli ruke od svega pa i od samih sebe. Sve ovo rađa nezamislive socijalne tenzije koje vrlo lako mogu eksplodirati s nesagledivim posljedicama,' navode iz HHO-a u svojoj Izjavi broj sedam.

Jasno je da se ovrhama kroz ovakvu praksu krše temeljna ljudska prava, zajamčena Ustavom RH, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, ocjenjuje da su postupanjem javnih bilježnika, sudova, FINE i komercijalnih banaka te neprovođenjem dužnog nadzora od strane Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke povrijeđena socijalna pravda i vladavina prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka. HHO stoga poziva sve čimbenike u lancu provođenja Ovršnog zakona na hitno postupanje kako bi se što prije uklonila šteta počinjena tisućama građana. Na ovu Izjavu organizacije za ljudska prava očitovali su se iz Hrvatske javnobilježničke komore.

Tvrde da ne odgovaraju za to kako se provode ovrhe, jer oni samo donose rješenja zastupajući svoje klijente. O donosenim rješenjima obavještavaju stranke na način propisan Zakonom o parničkom postupku. 'Osobnom dostavom smatra se i dostava putem oglasne ploče suda, kad se za nju ostvare zakonske pretpostavke.' Svi oni koji se iznenade svojim ispražnjenim računima moraju biti svjesni ovog navoda kada se budu pitali zašto ih nitko u cijelom postupku nije obavijestio o tome što će im se dogoditi. Iz Hrvatske javnobilježničke komore također navode kako i klijenti koji potražuju svoj novac također imaju prava koja je potrebno zaštititi. Što se tiče 'dostave' na oglasnoj  ploči, navode kako do toga dolazi tek nakon što se građanima četiri puta pokuša uručiti rješenje, na koje bi se mogli žaliti, uz napomenu kako 'građani svjesni toga da su dužni izbjegavaju preuzeti preporučene pošiljke te samim time sebi uskraćuju  mogućnost pravnog lijeka'.

Vladin ured za ljudska prava svjestan problema

Građani koji su se javili redakciji PortalOka također navode kako nisu odbili preporučenu pošiljku četiri puta. Zbog toga postaje jasno da se zakonima u Hrvatskoj u ovom slučaju osigurava zaštita prava svih gospodarskih subjekata, odvjetnika, javnih bilježnika, sudova i banaka, odnosno svih  drugih, osim društvene skupine koja se za svoja prava mora izboriti otvaranjem posebnih računa. Da je ovo jedna vrsta dvojbene situacije po pitanju zaštite ljudskih prava smatraju i u Vladinom uredu za zaštitu ljudskih prava. 'Znamo za taj problem, ljudima se blokiraju  računi i oduzimaju zaštićena primanja, jer su nedovoljno educirani da trebaju otvoriti poseban račun, a na taj način im se omogućava da dobivaju naknade koje im po zakonu pripadaju,' rekao je za PortalOko predstojnik Vladinog Ureda za ljudska prava  Luka Mađerić.

'To je nažalost tako da se ovrhe odraze na najosjetljivije socijalne skupine koje ionako ne mogu platiti svoje dugove, a oni dodatno narastu zbog kamata i troškova postupka, pa građani tada moraju platiti puno veći iznos,' svjestan je problema Mađerić koji dodaje da bi se primanja koja su oslobođena ovrha morala zaštiti po nekom automatizmu. 'Po meni bi već prije trebli postojati ti računi na koje bi se primale zaštićene naknade,' zaključuje Mađerić uz preporuku građanima da zaštite svoja prava koja im pripadaju po Zakonu otvaranjem posebnih računa.

Hrvatska zna kako sustavom ovrha opljačkati najsiromašniji društveni sloj, no nije jedina. Takva praksa zaživjela je na globalnoj razini. Teška gospodarska situacija, nezaposlenost, tisuće onih koji ne primaju plaću često biraju između toga hoće li platiti, primjerice, TV pristojbu ili kupiti kruh. Jasno je da svi građani moraju podmiriti svoje dugove, ali isto tako sustav mora zaštititi građane od lihvarskog postupka, u kojem najsiromašniji građani financiraju sustav u kojem odvjetnici i javni bilježnici ostvaruju enormne zarade, a moralnost visine njihovih naknada je posebna tema o kojoj bi se dalo raspravljati.

Iz Udruge za unapređenje pravosuđa 'Juris Protecta' prije dvije godine upozoravali su na to da je 'pod krinkom neovisnosti pravosuđa vlast  dopustila da  pravosuđe izmakne svakoj kontroli i odgovornosti. Došlo je do formiranja  pravosudnog interesnog lobija koji se sastoji od određenog broja odvjetnika, javnih bilježnika, sudaca i političara koji se protive reformama odvjetničkih tarifa i time početku reforme u pravosuđu. Cilj je ostvariti što veće profite i podvrći veći dio pravosuđa privatnim interesima,' navedeno je na stranici Udruge.

Može li im itko stati na kraj? Onaj društveni sloj koji je najviše ugrožen ovakvim sustavom sigurno nema ni snage ni volje. Možda je Thomas Hobbes imao pravo kada je rekao da pravo nije ono što je pravedno, nego ono što je naređeno, a Hrvatska izgleda na još jednom društvenom području ostaje mala zemlja za 'velike' ljude. 'Malima' ostaje trčati u FINU, pa u banku, pa otvoriti račun za zaštićena primanja, pa na poštu po preporučenu pošiljku koja navodno stiže četiri puta prije nego osvane na oglasnoj ploči, nakon čega slijedi pražnjenje računa. No dobra vijest je da je sve po Zakonu koji se poštuje. Hrvatska je napokon odrasla u pravnu državu.

Lucija Komaić