Premijer Andrej Plenković je predstavio tek obrise paketa koalicijskim partnerima, a potom sindikatima i poslodavcima, ali o detaljima nije govorio.
Najveći fokus ovog paketa mjera bit će na ublažavanju rasta cijena struje, i poduzetnicima i kućanstvima, ali i javnim ustanovama, poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i nemoćne, nevladinih udruga. Struja će, sada je to vrlo izgledno, poskupjeti svima od 1. listopada, ali u Vladi s ovim paketom pokušavaju taj udar maksimalno ublažiti, odnosno da to poskupljenje ne bude drastično, kao što je bilo s mjerama u travnju, donosi Jutarnji list.
Sugovornici Jutarnjeg lista kažu da će svi oni biti u nekim posebnim kategorijama plaćanja struje. Odnosno, javne ustanove, koje sada plaćaju enormne račune za struju jer ih se tretira kao profitne poduzetnike, bit će u posebnoj kategoriji, čime će se približiti zajamčenoj cijeni struje koju plaćaju kućanstva, dok će se poduzetnici s određenom godišnjom potrošnjom električne energije približiti kategoriji tih javnih ustanova. Odnosno, neće svi oni plaćati jeftinu struju kao kućanstva jer bi to bio prevelik udar na HEP, već će biti u posebnim kategorijama. To znači da im struja neće biti skuplja i do pet puta, nego će to poskupljenje za njih biti manje. Ideja da kućanstva koja štede struju plaćaju i manju cijenu električne energije, koju je iznosio ministar financija Marko Primorac, neće se tako lako moći ostvariti, pa će to pričekati neka bolja vremena.
No, neslužbeno doznaju da će u ovom paketu biti i poreznih rasterećenja, odnosno on neće biti vezan samo uz energiju. Tako se na stolu pojavila ideja da se dodatno povećaju neoporezivi primici radnika, poput prijevoza ili toplog obroka, kako bi poslodavci u ovoj krizi mogli radnike dodatno nagraditi, a da im država na to ne uzima porez. To su takozvane antiinflatorne mjere koje bi se mogle naći u ovom paketu, a cilj je da se zadrži osobna potrošnja i da građani s povećanim primanjima mogu plaćati visoke račune za struju, plin i toplinsku energiju.
Također, spomenuta je i ideja o oporezivanju ekstra profita. Oni koji su u krizama, nakon što im je država skresala PDV, na to imali enormne marže, plaćali bi državi porez po određenoj stopi. No, i to je još uvijek samo ideja koja je na stolu, a za kojom su posegnule neke europske države, poput Mađarske, koja je to nametnula energetskim kompanijama.
Veći dio novog energetskog paketa ići će socijalno najugroženijim skupinama, posebno umirovljenicima. Oni bi, kao što smo najavljivali, ponovno trebali dobiti energetske dodatke, ovisno o primanjima, a razmišlja se da se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju dodatno poveća minimalna mirovina, više od planiranih 1,5 posto, koliko bi se trebala povećati od 1. siječnja iduće godine.
Jutarnji list piše kako će se kada je riječ o poduzetnicima, ići s pomoći što se tiče samih cijena energenata, a ta pomoć uključuje sve aktere koji u tome mogu pomoći, to jest državu i HEP.
Kako RTL neslužbeno doznaje, Vlada planira i ograničiti cijene mlijeka, ulja, šećera te mljevenog mesa.