Koordinacija srpskih udruženja obitelji nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba u Beogradu su organizirali okrugli stol pod nazivom SUOČAVANJE S UZROCIMA I POSLJEDICAMA RATOVA DEVEDESETIH – RAT U HRVATSKOJ.
Na skupu koji je organiziran u beogradskom Medija centru, 24. lipnja 2015., govorili su Ivan Grujić, predsjednik Komisije za zatočene i nestale – Ministarstvo branitelja, Veljko Odalović, predsjednik Komisije za nestale osobe Vlade Republike Srbije, dr. Predrag Marković, znanstveni savjetnik na Institutu za suvremenu povijest u Beogradu, dr. Jovo Bakić, docent na Filozofskom fakultet u Beogradu, dr. sc. Hrvoje Klasić, docent na Filozofskom fakultet u Zagrebu, Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba, Ivka Trajković, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Hrvatske.
Ovo predvidljivo i šareno društvo našlo je za shodno o uzrocima i posljedicama rata raspravljati u Beogradu, što zapravo i nije tako besmisleno. Ako se zaključilo da je Beograd glavni uzročnik ratne kalvarije ’91-tih…
Na žalost, do takvog zaključka se naravno nije došlo.
Kako i bi, kada je moderator skupa bio Dragan Pjevač, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih koji nije baš najbolje reagirao na oslobađanje bivših specijalcaFrane Drlje i Bože Krajine optužnih za ubojstvo šestoro srpskih civila u selu Grubori kod Knina
– Tko je banda i tko je haračio, a tko i danas harači najbolje se vidi iz podataka koji govore da je u akciji Oluja ubijeno više od 1 200 srpskih civila i da do sada za ove zločine nitko nije pravomoćno osuđen u Hrvatskoj – kazao je Pjevač nakon oslobađajuće presude.
Bilo kako bilo, na beogradskom sastanku kojem su nazočili Grujić, Teršelič, Klasić i Pusić obrađene su ove teme poput: uzroci, politički i pravni karakter rata u Hrvatskoj, pozicija i uloga Srba u Hrvatskoj u tom ratu, različite interpretacije i viđenja početka, trajanja i završetka rata u Hrvatskoj, doprinos međunarodnih faktora, zanemarivanje posljedica rata i odnos prema počinjenim zločinima; akcije Bljesak i Oluja, obilježavanje i poruke; suđenja u Hrvatskoj i Srbiji za ratne zločine; odnos vlasti prema žrtvama i obiteljima žrtava- različito tretiranje “naših i njihovih” žrtava; broj stradalih, važnost utvrđivanja njihovog broja, mape stradanja; rješenje pitanja nestalih osoba.
“Namjera organizatora je da okupi povjesničare, sociologe, političke analitičare iz Srbije i Hrvatske, kao i predstavnike vlasti – komisiju za nestale osobe i tužiteljstva iz Srbije i Hrvatske, predstavnike međunarodne zajednice, predstavnike udruženja i članove obitelji žrtava, kao i predstavnike drugih vladinih i nevladinih organizacija.
Naš cilj je da ukažemo javnosti na posljedice ratova, nepravdu koja je nanijeta obiteljima nestalih i ubijenih, na potrebu solidarnosti sa žrtvama i važnosti da žrtve dobiju satisfakciju.
Osuda zločina koji su počinili pripadnici našeg naroda drugima i osuda zločina koji su drugi počinili našem narodu jedan je od naših ciljeva.
Jednostrana interpretacija prošlosti, neprocesuiranje i sakrivanje počinitelja zločina, manipulacija brojem žrtava, sakrivanje podataka o nestalima, izbjegavanje reparacije žrtvama, dovodi do minimaliziranja žrtve”, zaključeno je na sastanku.