Kriptovalute, zvane i virtualne valute, globalno su prihvaćene za međunarodna plaćanja putem interneta, ali i za ulaganja. Ne izdaju ih središnje banke niti se vežu uz račune u poslovnim bankama, za transakcije nema naknade pa su međunarodna plaćanja jednostavnija i jeftinija jer kriptovalute nisu vezane ni za koju zemlju ili podložne regulaciji. Na taj način svatko s internetskom vezom može postati dijelom tog financijskog sustava a da se ne služi standardnom bankarskom mrežom. Takvi sustavi gotovo da su otporni na inflaciju i manje su ovisni o monetarnim politikama zemalja. S druge strane, postoje i mnoge opasnosti i neizvjesnosti koje proizlaze iz prirode kriptovaluta.
Kriptovalute su elektronički zapisi o određenim vrijednostima pohranjeni u elektroničkim novčanicima na internetskim stranicama koje pružaju takvu uslugu. Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, nastaje na računalima diljem svijeta rješavanjem složenih računalnih jednadžbi (takozvanim rudarenjem), a mogu se kupiti i putem bankomata, odnosno na internetskim burzama. Drže se u elektroničkom novčaniku na nekoj od brojnih web-stranica koje pružaju tu uslugu.
Bitcoin-bankomati postoje i u Hrvatskoj, njima se može plaćati preko interneta, a na digitalnom se tržištu neprestano pojavljuju nove kriptovalute, prodaju se i oglašavaju i u Hrvatskoj, a mnogi ih kupuju nesvjesni rizika da time u cijelosti snose rizik gubitka uloženog.
Bitcoin i druge kriptovalute poput ethereuma, litecoina i zcasha neki ljudi kupuju samo kao investiciju nadajući se da će se povećati njihova vrijednost. No, morali biste znati da se bitcoinom i kriptovalutama trguje na jako nestabilnim tržištima i da biste ih trebali izbjegavati kao svoje osnovno ulaganje. Za usporedbu: bitcoin je 2013. godine vrijedio 200 USD, potkraj 2017. čak 19.000 USD, a za njega se u mjenjačnici sredinom listopada 2018. moglo dobiti oko 6.440 USD. Danas Bitcoin vrijedi preko 41.000 USD.
Građani – oprez!
Prosječni građanin ne razumije što su virtualne valute, ali unatoč tomu interes za bitcoin i druge vrste raste, i to uglavnom zbog vjerovanja u mogućnost brze zarade.
Glavna opasnost u tom virtualnom novčanom sustavu jest da ne postoji zaštita potrošača, odnosno korisnika sustava jer nema nikakva jamstvo niti adrese kojoj se pojedinac može obratiti uoči li bilo kakve nepravilnosti ili povredu svojih prava.
1. Kriptovaluta nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu.
Potrebno je stoga oprezno ulaziti u ovakav sustav jer postoje pojedinci koji iskorištavaju ljude koji vrlo malo znaju o ovoj temi. Kako se digitalnim valutama plaća bez posredovanja banaka i drugih tradicionalnih financijskih institucija, ali i vlasti, njima se znaju koristiti pojedinci za ilegalne svrhe.
2. Poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a.
3. Novac uložen u kriptovalute nije zaštićen sustavom osiguranja depozita i ako se odlučite na takav oblik ulaganja, u cijelosti snosite rizik gubitka uloženog.
Bitcoine u Hrvatskoj građani sve više prihvaćaju, osobito mlađi. No njihova je financijska pismenost mnogo slabija od informatičke, zbog čega se izlažu golemu riziku ulaganja u digitalne valute.
Hakeri koriste kriptovalute za ucjene
Cryptolocker (kompjutorski virus) zaključava korisničke osobne datoteke te prikazuje upozorenje na pozadini računala ili čak i posebnom porukom na zaslonu računala.
Najčešće ovaj virus traži uplatu određene svote novaca tako da ulazi u kategoriju ransomware vrste virusa. Cryptolocker stvara nove probleme za korisnika, on blokira datoteke poput slika, video uradaka, word dokumenata i sličnih osobnih (ili poslovnih) datoteka koristeći asimetrično šifriranje, što znači kako biste dobili natrag svoje datoteke morati ćete znati dvije različite lozinke, a jednu od njih u svojim rukama drži kriminalac koji je i zarazio vaše računalo.
Najčešće se traži uplata u kriptovalutama jer im se ne može ući u trag. Pitanje je vremena kada će se trgovina kriptovalutama regulirati a jedan od razloga će sigurno biti sigurnost građana. Prirodno se nameće sljedeće pitanje: - Jeli terorizam financiran u kriptovalutama?
Hoće li države zabraniti trgovinu kriptovalutama ukoliko se pokaže da je njima financiran terorizam? Što će se dogoditi s cijenama kriptovaluta i ulagačima u iste?
Dok je hakera i ulagača, cijena kriptovaluta će rasti, to je sigurno. Oprezno i pametno s ulaganjem!