Na jučer održanom stručnom savjetovanju o krivotvorenim lijekovima u organizaciji Fakulteta za sigurnosne znanosti Sveučilišta u Mariboru i Fakulteta za farmaciju Sveučilišta u Ljubljani međunarodna skupina stručnjaka raspravljala je o posljedicama koje krivotvoreni lijekovi imaju na zdravlje ljudi.
Okupljeni su mogli saznati više informacija o odnosu bolesnika prema krivotvorinama, opsegu problematike krivotvorenih lijekova u Hrvatskoj i mogućim mjerama potrebnim za otkrivanje i sprečavanje proizvodnje, prodaje te upotrebe krivotvorenih lijekova, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnom tržištu.
Svijet preplavljuju krivotvoreni lijekovi
Široko dostupna i sofisticirana tehnologija danas omogućuje proizvodnju i repliciranje svega, od naljepnica do ljekovitih aktivnih tvari, a zamah internetske trgovine istodobno je omogućio da krivotvorene lijekove možemo kupiti praktički bilo gdje – jednostavno, jeftino i bez recepta.
Opseg problematike nemoguće je detaljno odrediti, a procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je na razvijenim tržištima krivotvoreno do 1% lijekova, u svjetskom razmjeru približno 10%, a na nekim područjima Azije, Afrike i Latinske Amerike krivotvoreni lijekovi i zdravstvena roba predstavljaju i do 30% tržišta.
Biste li uzeli jeftini lijek s arsenom ili otrovom za štakore?
Jedan je od najvećih rizika kod krivotvorenih lijekova da ne donose željene ljekovite učinke i tako bolesnik gubi nadzor nad bolesti koja bi inače mogla biti izliječena ili barem pod odgovarajućom kontrolom. S druge pak strane krivotvorina može sadržavati previše ljekovite aktivne tvari.
Pogrešna doza, nepoznati sastojci ili neodgovarajući omjer aktivnih tvari može imati ozbiljne posljedice na zdravlje bolesnika, kao što su mnogobrojni rizici i komplikacije, uključujući srčani zastoj, komu, anafilaktički šok ili smrt. Krivotvoritelji lijekova u svrhu da se što više približe izgledu originala krivotvorinama dodaju i opasne aditive, među ostalim borovu kiselinu, boju za ceste s olovom, laštilo za podove, teške metale, nikal, arsen, prašinu od opeke, boje za zidove, bojilo iz pisača, pesticide, pa čak i otrov za štakore.
- Krivotvoreni lijekovi predstavljaju veliku opasnost za zdravlje bolesnika i ekonomskim piratstvom ugrožavaju sigurnost potrošača. Najviše je krivotvorenih lijekova na internetu, zato djelovanje pravosudnih tijela treba usmjeriti na rigoroznije mjere u vezi s krivotvoriteljima lijekova, a prije svega moramo obrazovati bolesnike te povećati sredstva za liječenje i broj liječnika, farmaceuta te ostalih zdravstvenih djelatnika - smatra prof. dr. Borut Štrukelj, mag. farm., Fakultet za farmaciju, Sveučilište u Ljubljani.
Najčešće krivotvoreni lijekovi
U svijetu je najšire krivotvoren lijek Viagra (aktivna tvar sildenafil). I inače su među najčešće krivotvorenim lijekovima oni za liječenje erektilne disfunkcije. Krivotvoriteljima je u interesu da kupac od njih više puta kupi proizvod vjerujući da je dobio original pa su i cijene vrlo slične. Pritom se prodavatelji često pretvaraju i da se radi o internetskoj stranici originalnog proizvođača lijeka ili se na njega pozivaju, koristeći njegov logotip i slično. Istodobno, internet jamči diskreciju i jednostavnost naručivanja, bez recepta.
Trendovi govore da intenzivno jača i kategorija lijekova za smanjivanje tjelesne težine, "doping" lijekova poput steroida i drugih lijekova za poticanje rasta, a raste i crno tržište lijekova za ublažavanje bolova, narkotika i opioidnih analgetika te anksiolitika. (Izvor: Interpol)
Krivotvoreni lijekovi ne uključuju samo lijekove povezane sa životnim stilom, poput onih protiv erektilne disfunkcije i za smanjenje težine, nego i lijekove koji spašavaju život, među kojima su i oni za liječenje raka, srčanih i drugih ozbiljnih oboljenja.
Kad se može posumnjati da je riječ o prodaji krivotvorenih lijekova?
Sve više ljudi kupuje lijekove na internetu, putem internetskih ljekarni ili portala za aukciju, koji su u velikoj mjeri neautorizirani i neregulirani. Tako mogu trgovati nelegalnim, krivotvorenim ili nekvalitetnim lijekovima. Internet je posljedično sve veći izvor krivotvorenih lijekova u razvijenim, a do neke mjere i u siromašnijim državama.
Takva opskrba lijekovima posebno ugrožava pojedince koji traže jeftinije ili neodobrene lijekove ili se ne žele savjetovati s liječnikom.
Na nelegalnu trgovinu lijekovima može se posumnjati kad:
- internetski dobavljač skriva svoju fizičku adresu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je 50 % lijekova dostupnih putem takvih portala krivotvoreno;
- je riječ o prodaji lijekova koji se propisuju samo na recept. Lijekovi na recept u Sloveniji se ne smiju prodavati putem interneta niti ih se smije prodavati bez recepta .
- su cijene lijekova, dodataka prehrani ili medicinskih pomagala sumnjivo niske.