Domoljubna koalicija premoćno je pobijedila na nedavnim izborima za mjesnu samoupravu u Gradu Korčuli. Do posljednjih izbora Grad Korčula je slovio kao SDP-ova utvrda na jugu Hrvatske. No, ovaj rezultat jasna je poruka građana SDP-u i premijeru na odlasku da je vrijeme promjena.Prvo, čestitam svim HDZ-ovcima i našim koalicijskim partnerima na Korčuli. Ostvaren je sjajan rezultat. Da budem doista potpuno precizan, kojeg sam i očekivao. Izbori za mjesnu samoupravu Grada Korčule na koje je izašlo 39 posto građana su najbolja provjera i anketa u predvečerje parlamentarnih izbora.
Tim više što je nezabilježeno u Hrvatskoj da na izbore za mjesnu samoupravu izlazi 39 posto ljudi. Taj postotak je često puta nedohvatljiv i za izbore i za lokalnu samoupravu, a pogotovo za mjesnu samoupravu. Izbori na Korčuli su pokazali kako se raspoloženje građana na jugu Hrvatske, u gradu Korčuli pa i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a onda svakako i u X. izbornoj jedinici okrenulo prema HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji. Oni su potvrda da s pravom očekujemo pobjedu na Parlamentarnim izborima i u našoj Županiji i u X. izbornoj jedinici.
Agencija 2x1 komunikacije nedavno je provela istraživanje o popularnosti političkih stranaka i političara u X. izbornoj jedinici. Prema anketi, HDZ i Domoljubna koalicija osvajaju prednost ispred SDP-a i njihovih partnera.Rezultati HDZ-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a i u X. izbornoj jedinici su sjajni. Dubrovačko-neretvanska županija je utvrda HDZ-a. Imamo župana Nikolu Dobroslavića koji suvereno pobjeđuje na izborima. Imamo s našim koalicijskim partnerima većinu u županijskoj skupštini, zatim od 22 jedinice lokalne samouprave, 22 grada i općine u našoj županiji imamo upravljanje u njih 17. Prema tome, to je sjajan rezultat. Mi smo na izborima za EU parlament ostvarili uvjerljivu pobjedu, za lokalne izbore sam naveo podatke, a kruna svih tih izbora došla je izborom Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu koja je u ovoj Županiji osvojila preko 60 posto što je jedan od najboljih rezultata Kolinde Grabar Kitarović u Hrvatskoj. I takvi rezultati i takav rejting HDZ-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji mora se preslikati i na parlamentarne izbore.
Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je potpunu podršku Tomislavu Karamarku i HDZ-u kao sestrinskoj pučkoj stranci za predstojeće izbore. Ubrzo nakon toga većina hrvatskih medija donosi kako se Karamarko osramotio zbog neznanja engleskog jezika. No, poznavatelj njemačke političke i kulturne scene Romano Bolković demontirao je navode medija prozvavši ih najnovijim spinom predizborne kuhinje SDP-a. Kako vi komentirate tu cijelu situaciju?Komentari koji dolaze iz SDP-a i lijevih medija su samo zavist i zloba. Tko gubi ima se pravo ljutiti pa onda i posezati za tako niskim udarcima. U svakom slučaju sastanak gospođe Merkel i gospodina Karamarka u predvečerje parlamentarnih izbora dovoljno govori i da ništa nisu ni progovorili, niti na hrvatskom niti na njemačkom. Činjenica da je prva političarka Europe i jedna od najjačih svjetskih državnica primila na sastanak predsjednika jedne političke stranke koji se natječe za premijera svoje države u predvečerje tih izbora, dovoljno govori sama za sebe. Prema tome, to je posve jasna podrška HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji i ona je nama dobrodošla i očekivana je. Gospođa Merkel je na čelu CDU-a, naše sestrinske stranke. Što drugo i očekivati, nego da takva političarka podrži svoju sestrinsku stranku u Hrvatskoj, a to je HDZ. To za mene osobno nije iznenađenje.
Vratimo se na listu Domoljubne koalicije za X. izbornu jedinicu. Vi ste na visokom trećem mjestu, dok su vaše stranačke kolegice Sanja Putica na sedmom i Marija Vučković na samom začelju. Mislite li kako je trebalo biti možda više žena na listi?Mislim kako je Dubrovačko-neretvanska županija pokazala koliko cijeni ulogu žena u politici. Naime, zakonom propisana kvota od 40 posto žena na listama za nas je niska kvota, za žene u politici. Mi smo pokazali kako uvažavamo ulogu žene u politici i na dva mjesta na našoj listi, koliko pripada u ovom trenutku kvoti Dubrovačko-neretvanske županije predložili smo Predsjedništvu stranke koje je to naposljetku i prihvatilo dvije uspješne žene HDZ-a, gospođu Sanju Puticu i gospođu Mariju Vučković.
To je dobro i pohvalno. Ne branim nikoga, ali teško je nametnuti odjednom tu kvotu. Riječ je o procesu koji polako pokazuje da su žene sve više prisutne u hrvatskom društvu pa i u politici. Ali, ako se nekome može predbaciti da ne vodi računa o ženskoj kvoti, HDZ-u se ne može nikako predbaciti. Podsjetit ću vas samo da je predsjednica Županijskog doma Hrvatskog sabora kad je bio dvodoman bila gospođa Katica Ivanišević, pa smo imali prvu ženu premijerku gospođu Jadranku Kosor koja je ujedno bila i predsjednica stranke. Zatim smo u EU parlament predložili dvije naše zastupnice, gospođu Dubravku Šuicu našu Dubrovkinju i gospođu Ivanu Maletić. Na toj listi je još bila i gospođa Marijana Petir gospođa Ruža Tomašić. Prema tome, kad god je HDZ predlagao, uvijek je vodio računa o ženskoj kvoti. Na kraju, smo podržili i predsjednicu Hrvatske koja je došla iz redova HDZ-a. Koliko god nam predbacivali da smo demokršćanska, konzervativna i tradicionalna stranka, HDZ to demantira gotovo na svim izborima s iznimnim brojem žena koje su u našoj kvoti. Nadam se i da ćemo imenovanjem hrvatske vlade, nakon što pobijedimo na izborima pokazati koliko poklanjamo vjeru ženama u politici.
Koji će biti prvi prioritet Domoljubne koalicije nakon osvajanja vlasti. S čime ćete se prvo uhvatiti u koštac?Prva glavna tema je rast hrvatskog gospodarstva. Mi smo rekli kako ćemo 2019. godine uspostaviti kumulativni rast BDP-a od pet posto, otvorit ćemo 100 tisuća radnih mjesta i kako ćemo iz EU fondova s ciljem ostvarenja tog rasta osigurati pet milijardi eura. To nismo rekli tek kao floskulu ili kako bi provlačili demagogiju u hrvatskoj predizbornoj kampanji nego zato što su odbori HDZ-a propisali 50 različitih infrastrukturnih i energetskih projekata.
O kojim projektima, konkretno za Dubrovačko-neretvansku županiju je riječ?Prvenstveno riječ je o Pelješkom mostu, zatim o brzoj cesti Čilipi-Luka Gruž odnosno Dubrovnik, te projektu izgradne autoceste prema Dubrovniku . To su samo projekti naše županije koji mogu biti predloženi za financiranje iz europskih fondova i realizirani. Nema gospodarskog rasta u Hrvatskoj bez novih investicija. To je zabluda ove Vlade bila – da će smanjenjem investicija pokrenuti gospodarski rast Hrvatske. Toga nema. Veliki infrastrukturni projekti , pogotovo energetski koji dobivaju potporu iz EU fondova su pretpostavka ubrzanog razvoja Hrvatske. Dakle, pretpostavka tom rastu BDP-a su veliki energetski projekti koji za sobom povlače brzi rast građevinskog sektora. On se najbrže uzdiže i najbrže propada. Prema tome, danas je građevinski sektor na koljenima i mi držimo kako ćemo izgradnjom i realizacijom velikih infrastrukturnih projekata potaknuti građevinski sektor, a onda raste i druga industrija što nam je prioritet.
U našem programu smo napisali kako ćemo posebnu pozornost posvetiti hrvatskoj poljoprivredi, gdje očekujemo kroz sustav navodnjavanja i u Slavoniji, ali i na prostoru juga Hrvatske otvaranje novih radnih mjesta kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva i to već prvi dan nakon što pobjedimo i imenujemo Vladu u Hrvatskom saboru koja će dolaziti iz redova naše koalicije.
Pelješki most je prioritet, no SDP-ova vlada ga je malo ismijavala, a zatim i neumorno zaboravljala da bi na posljetku objavili kako su spremni za povezivanje Hrvatske mostom koji će se financirati dijelom iz fondova Europske unije.Autor sam Deklaracije o prometnoj povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji uspostave ustavne jednakopravnosti svih građana Republike Hrvatske. Držim da građani Dubrovačko-neretvanske županije i to južnog dijela nisu u ustavno pravnom smislu jednaki kao ostali građani Hrvatske. Da bismo to uspostavili potrebno je Hrvatsku spojiti u jedan teritorij čvrstom vezom, a to je Pelješki most. Zamjeram ovoj Vladi što je taj projekt imala. Imala je građevinsku dozvolu, izvođače i trebala ga je graditi neovisno o tome hoće li nam EU i njeni birokrati reći da je on najbolja ili najlošija varijanta prometnog povezivanja juga Hrvatske. Slažem se, naš proračun nije u takvoj mogućnosti da može previše toga financirati, ali smo Pelješki most mogli isfinancirati. Pristupne ceste do mosta s kopnene strane i od mosta preko Pelješca pa ponovno na kopno smo mogli financirati sa sredstvima Europske unije i na taj način ne čekati bespotrebno četiri godine . Pelješki most je pitanje svih pitanja razvoja Hrvatske i na njemu treba inzistirati.
Kazali ste kako su druga dva projekta na kojima ćete inzistirati izgradnja autoceste i brze ceste Zračna luka Čilipi – Dubrovnik.Tako je. To su dva druga projekta važna za ovu županiju. Što se tiče dovršetka izgradnje autoceste uporno ponavljam kako smo svi mi građani Dubrovačko-neretvanske županije koji smo 13 godina izdvajali 60 lipa kupujući litru goriva na benzinskoj crpki za izgradnju sustava modernih autocesta u Hrvatsko, danas nepravedno zakinuti što taj sustav autocesta nije nastavio izgradnju autocesta do Dubrovnika. Mi ćemo nastaviti s projektom izgradnje autoceste. Treći projekt važan za Dubrovačko neretvansku županiju je brza cesta Zračna luka Čilipi – Luka Gruž Dubrovnik. Pored toga, jasno da treba raditi i na prometnoj povezanosti otoka Dubrovačko – neretvanske županije - Korčule, Lastova i Mljeta. Potrebno je staviti u funkciju važne objekte državne imovine u funkciji turizma kao što će Kupari profunkcionirati. Na Korčuli također imamo dva sjajna vojna objekta, na zapadnom i istočnom dijelu otoka - Ražnjić i Privala u Veloj Luci.
Važno je i valorizirati poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve. Naša Vlada je godinama davala subvencije poljoprivrednim proizvođačima Neretve po svakom kilu ubrane mandarine što im je osiguravalo efikasnost bavljenjem uzgoja mandarina. Ulaskom u Europsku uniju ta je subvencija ukinuta, ali postoje druge mjere kako se može pomoći proizvođačima Doline Neretve, a da ne budu nezadovoljni dosadašnjom niskom cijenom kila mandarine u Neretvi.
I da zaključim, potrebna je briga za sve gospodarske subjekte koji u pojedinim manjim mjestima ove Županije život znače kao što su primjerice mnoge poljoprivredne zadruge.
Kako ćete se postaviti prema pitanju Prevlake?Ovu Vladu dosta puta sam nazvao Vladom pokušaja i promašaja pa je tako njihov prvi promašaj bio odustajanje od Pelješkog mosta pa su onda odustali od odustanka pa su odustali od tog svog odustajanja i vratili ponovno Pelješki most ‘kao u život’.
Sjećate se prije mjesec dana su najavili izgradnju Prihvatnog centra na Prevlaci pa smo se mi tome usprotivili pa su odustali od tog pokušaja jer su utvrdili kako je promašaj. Pokušali su ratificirati ugovor o granici u Malostonskom zaljevu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kad smo se mi u HDZ-u usprotivili tom nepoštenom, nepravičnom i netransparentnom ugovoru o granici premijer je, da podsjetim rekao: Zašto bi se svađali susjedi zbog dva kamena u Malostonskom zaljevu. To nisu dva kamena, to je hrvatski teritorij, to su dva otoka, a i da su dva kamena ako su naša, naša su i moraju biti naša. Prema tome, tada smo ponovno imali konferencije za medije u HDZ-u, Županijska skupština je zauzela stav i protivili smo se toj ratifikaciji i opet su premijer i Vlada odustali od svog pokušaja. Takva je situacija i s Prevlakom. Sjećamo se kako je jedan crnogorski dužnosnik izjavio kako je Prevlaka ničija. Nije ni hrvatska pa nije ni crnogorska.Na to nitko iz Vlade nije javno reagirao niti demantirao takvu ocjenu i stav crnogorskog dužnosnika, i to ne baš nekog niskorangiranog crnogorskog dužnosnika nego ravnatelja Agencije za državnu imovinu Crne Gore. Mi smo u HDZ-u na to reagirali i rekli da granica u bokokotorskom zaljevu nije što se nas tiče uopće upitna, da je Prevlaka isključivo hrvatski teritorij i oko toga nema rasprave. To nije dio arbitraže, Prevlaka ne može biti dio arbitraže. Mi tražimo da se uspostavi granica sredinom bokokotorskog zaljeva između otočića Mamule i rta Oštro, a polazna crta je sadašnja kopnena granica između Hrvatske i Crne Gore.
I to je naš stav i mi ćemo se za to zalagati. Jedno od otvorenih pitanja hrvatske vlade prema susjedima su dvije granice. Jedna u bokokotorskom zaljevu i druga u malostonskom zaljevu.
I za kraj poruka biračima.Pozivam ih da 8. studenog izađu na izbore i daju glas Domoljubnoj koaliciji koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, prvenstveno iz razloga što se ovaj put HDZ sa svojim programom i projektima koji taj program prate najbolje pripremio od svih političkih suparnika na hrvatskoj političkoj sceni, a usudim se reći, obzirom kako su već tri mandata iza mene, nikada se niti jedna stranka nije tako sustavno pripremila za Parlamentarne izbore u smislu izbornog programa.
Kad pobijedimo, nećemo doći u Banske dvore pa ćemo razmišljati što ćemo uraditi, zato što već imamo razrađen program koji je iza nas. S druge strane, ocjenjujem, a mislim kako dijelim mišljenje većine hrvatskih birača da Vlada Zorana Milanovića nije položila ispit te nije provela ono što je obećala.