Kako ocjenjujete rad oporbe, novog HDZ-a pod predsjedanjem Tomislava Karamarka? Je li HDZ spreman za ulazak za ozbiljnu političku bitku s obzirom da je situacija kritična?- HDZ polako ali sigurno preuzima odgovornost najjače oporbene stranke. To pokazuju ankete o raspoloženju hrvatskih ljudi. Nakon šest mjeseci vladajuća koalicija nema potporu ni polovice biračkog tijela. Vjerujem da će lokalni izbori, koji su za manje od godinu dana, biti pravi pokazatelji nezadovoljstva hrvatskog biračkog tijela s aktualnom vlašću. Očekujem da će HDZ vrlo brzo ponuditi svoj program izlaska iz gospodarske i socijalne krize, te ako bude prezentiran na pravi način, nisu isključeni ni prijevremeni izbori. HDZ-u nije problem neučinkovita aktualna vlast, nego negativno nasljeđe Sanaderove politike i ponašanja. Ako povrati i dobije potporu svojeg izgubljenog biračkog tijela HDZ vrlo brzo može preokrenuti odnose snaga na hrvatskoj političkoj sceni.
Hrvatska je nakon kratkotrajne nade i vjere u boljitak, pala u apatiju i beznađe. Koliko je to ozbiljan problem? Može li ulazak u EU to promijeniti?
- Sve su Vlade od 2000. obećavale da će ulaskom u EU u Hrvatskoj poteći med i mlijeko. Danas je očito da EU nije nikakva panaceja i obećana zemlja. Ne samo Grčka, nego i Portugal, Španjolska i Italija su u dubokoj ekonomskoj krizi iako su dugogodišnje članice EU. Premda nije članica EU, u usporedbi s tim zemljama, Hrvatska je čak u povoljnijem gospodarskom položaju. I deset zemalja članica EU primljenih 2005. godine nisu u puno boljem položaju. Zato je očito da se ulaskom u EU postojeća apatija i beznađe neće promijeniti. Promijenit će se odnos EU-a prema svojoj periferiji. Po svemu sudeći razvoj EU ići će prema modelu nekoliko brzina. Periferiji je 'zajamčen' sporiji razvoj. Zato je presudno da se Hrvatska otrezni i sama preuzme odgovornost za svoj razvoj kao srednjeeuropska i mediteranska zemlja, a ne da se integrira u zapadni Balkan i najnerazvijeniji dio Europe.
Kako gledate na smjenu kadrova na HRT-u i može li taj potez vladajućih utjecati na popravak rejtinga vladajuće koalicije u javnosti?
- Opet je na djelu SDP-HNS-ov model rješavanja problema: smijenit ćemo postojeće i postaviti svoje ljude. Bez rasprave o strategiji razvoja javne televizije, bez postojanja nacionalne informacijske strategije. Zato ta i takva rješenja, bez obzira tko ih provodi, ne mogu biti na dobrobit niti HRT-a niti potrebe javnosti za javnom televizijom. Uskoro će se pokazati da jednostrana kadrovska rješenja, bez senzibiliteta da na javnoj televiziji budu postavljani profesionalni a ne stranački podobni kadrovi, ne mogu popraviti ni spasiti image vladajuće koalicije u javnosti.
Kako gledate na najnovije napetosti na relaciji Zagreb - Sarajevo - Banja Luka - oko Zaljeva Maloga Stona i spornih otočića, te granice na Uni, koju je jučer spomenuo Milorad Dodik. Mogu li ti granični sporovi možda utjecati na zadani rok ulaska Hrvatske u EU?
- Niz članica EU nema još uvijek riješena sva pitanja međusobnog teritorijalnog razgraničenja. Osim toga, ni Slovenija nije riješila sva granična pitanja sa Hrvatskom pa je bila primljena u EU. Dakle, granične sporovi Hrvatske sa susjedima ne treba vezati s pitanjem ulaska u EU. To je vrsta problema koja može trajati, neovisno o članstvu u EU. A hoće li 1. srpnja 2013. Hrvatska biti primljena u EU, to ne ovisi više toliko o Hrvatskoj koliko o stanju u EU i predstojećim modelima razvoja EU.
Očekujete li komplikacije i u pregovorima sa Srbijom zbog rukavaca na Dunavu?
- Pitanje granica uvijek je vrlo složeno i svaka ga država želi što povoljnije rješenje za sebe, ponekad neovisno o pravnim osnovama i važećim međunarodnim zakonima. Zato su ti sporovi dugotrajni, a sa Srbijom mogu biti posebno složeni zbog njezinoga imperijalnoga nasljeđa. Uspjeh Hrvatske u tim pregovorima ovisi prvo o tome može li većina hrvatskih parlamentarnih stranaka postići dogovor o uvjetima ispod kojih ni jedan pregovarački tim neće ići, i drugo, da se angažiraju najbolji stručnjaci u pregovaračke timove
Pelješki most vraćen je među prioritete ove vlade. Kako gledate na taj obrat?
- Kako Vlada nije definirala nacionalne i gospodarske prioritete to nije bila ni svjesna da Hrvatska u EU mora biti teritorijalno integrirana, kako bi schengenska granica bila 'nepropusna', odnosno bez 'rupa'. Žalosna je činjenica da imamo takav sastav Vlade koji nije u stanju procijeniti i donijeti odluke danas, kako bi se unaprijed otklonile negativne posljedice s kojima će Hrvatska biti suočena za nekoliko godina. Još je porazniji taj vladin nedostatak strateškog razmišljanja i odlučivanja za hrvatski narod koji mora s putovnicom putovati iz Dubrovnika u ostatak Hrvatske. Budući da imamo Vladu koja nije u stanju predvidjeti probleme s kojima smo već sada suočeni, kako možemo očekivati da će poduzeti korake da razvoj Hrvatske dugoročno ide u pravome smjeru.
Kako ocjenjujete rad predsjednika Josipovića? Je li uspio u želji da bude zagovornik pravedne Hrvatske, nadstranački predsjednik ili vodi Hrvatsku u ideološko jednoumlje i, kako je svojedobno rekao, crvenu Hrvatsku?
- Predsjednik Josipović vrlo je umješan u javnim nastupima i izjavama. Ali, njegove su izjave u pravilu forma bez sadržaja. Vjerojatno zbog toga što se očekuje da uloga predsjednika bude reprezentativna. Zagovarati pak 'pravednu Hrvatsku' nije moguće ako se ne zagovara istina: istina o komunističkom nasljeđu, istina o bankrotu naslijeđenog jugoslavenskog tržišta i gospodarstva, istina o okolnostima u kojima je nastajala samostalna i suverena Hrvatska, istina o Domovinskom ratu, istina o 'Oluji', istina o ekonomskim posljedicama agresije, istina o pravim dimenzijama pretvorbe i privatizacije, itd. Hrvatska je u političkoj i moralnoj krizi jer se odrekla istine. Kada se treba suočiti i izjasniti što je istina o uzrocima i razlozima koji proizvode sadašnju krizu, poruka predsjednika Josipovića je da trebamo gledati u budućnost a ne baviti se prošlošću. A to je onda kraj njegova programa 'pravedne Hrvatske' - jer nema pravde bez istine.