U Dubrovniku su se prije nepunih godinu dana pojavili kontejneri za razdvajanje otpada. Je li projekt zaživio?
- Mi smo i prije radili razvrstavanje otpada, a konkretno smo 1. srpnja nabavili veći broj kontejnera i počeli smo ih postavljati na odlagališta. Htjeli smo omogućiti građanima da su im što bliže domovima. Imali smo zelene otoke koji su bili na pojedinim mjestima i dio svjesnih građana je zaista razdvajao otpad i tamo ga nosio, a veći broj građana je bacao miješani komunalni otpad. Sad smo na ovaj način, na veći broj odlagališta, postavili kontejnere za plastiku, staklo i papir tako da građanima nije problem doma razdvojiti i donijeti otpad na isto mjesto gdje bacaju i komunalni otpad.
Kako danas funkcionira taj 'novitet' i pridržavaju li se građani pravila?
- Dio građana se pridržava, a dio se ne pridržava što nam zaista stvara velike probleme. U kontejnere za staklo, plastiku i papir baca se i komunalni otpad što dovodi do velikih problema zato što komunalni otpad odvozimo svakodnevno. Kontejnere koji se koriste za različite vrste otpada vozimo po punjenju, otprilike jednom, eventualno dva puta tjedno. Umjesto da odmah taj dan kontejner ide u presu, npr. s plastikom, smeće koje se tu nalazi prvo se mora ručno razdvajati. I ovaj put apeliram na građane da to ne čine, jer nam zaista to stvara velike probleme. Znalo se dogoditi da 80 posto otpada čini onaj otpad koji ne pripada kontejneru za staklo, papir ili plastiku.
Kako osvijestiti i educirati građane da disciplinirano razvrstavaju otpad?
- Nažalost, najefikasniji način je kazna, ali tako ne bi trebalo ići. Planiramo u suradnji s DURA-om i Gradom Dubrovnikom organizirati nekoliko radionica po vrtićima i školama jer je to najbolji način da se djeluje. Ići ćemo i s plakatima u cilju edukacije građana kako najlakše razdvajati otpad jer jednostavno moramo smanjiti količinu na odlagalištima što smo se obvezali prilikom ulaska u Europsku uniju.
Dijelili ste i kompostere građanima?
- Do sada smo podijelili 220 kompostera građanima koji imaju svoje vrtove, a htjeli su praviti kompost. Ove godine ići ćemo u kupovinu najmanje 100-150 kompostera jer već ima pedesetak ljudi koji su se prijavili da bi uzeli kompostere. To je jedan od načina kako pomoći građanima da ne bacaju biorazgradivi otpad u kontejnere, a na ovaj način ostvaruju korist sebi i cijelom čovječanstvu.
Što vam još predstavlja problem u poslu?
- Bili bi najsretniji kada bi se građani pridržavali toga da otpad iznose u večernjim satima jer to nam je prva i osnovna stvar. Možemo biti svjedoci da su kontejneri u podne već prepuni iako mi svako jutro do 9 sati ispraznimo kontejnere. Nažalost, oni se tijekom dana pune što je protivno zakonu komunalnog reda koji govori da se samo u večernjim satima smije iznositi otpad, te da se ne smije iznositi subotom i praznicima. Tako jednostavno propisuje komunalni red. Kada bi Grad drugačije izgledaonajradije bi podijelili svima kante i digli kontejnere, svaki građanin bi se brinuo o svojoj kanti, a mi bi ih praznili jednom ili dva puta tjedno. Nažalost Grad je takav kakav jest, previše ima malih ulica, skalina pa je to skoro neizvedivo. Na kraju će ipak doći, ako se neke stvari ne poprave, do mjera kažnjavanja koje nisu popularne, ali su jedine efikasne.
Kamo s glomaznim otpadom?
- Zakon propisuje da moramo napraviti i napravit ćemo reciklažna dvorišta gdje će građani morati donositi glomazni otpad, a dok ih nemamo radimo na način kako smo i do sada funkcionirali. Jedan put tjedno s pojedinih kotara nosimo glomazni otpad. Tu isto imamo strašno velikih problema. Prosjek u svijetu je jednom ili dva puta godišnje nositi glomazni otpad, a u nas se nosi jednom tjedno. I u tom slučaju nemamo razumijevanje građana jer oni tu vrstu otpada iznose svakodnevno. Već par godina jako dobro funkcionira način odvoza elektroničkog otpada s kućnog praga. Samo treba pozvati broj 0800/444-110. Ipak, svjedoci smo kako pojedinci iznose svoje hladnjake, štednjake i sličan otpad što nam nikako nije jasno jer imaju mogućnost u roku od maksimalno dva do tri dana potpuno besplatno koristiti našu uslugu odvoza takvog tipa otpada s kućnih vrata.
Nije vam lako s nesavjesnim građanima. Kako vam je s vašim djelatnicima?
- Zaista najveća vrijednost svake tvrtke, pa i naše, kvalitetni su djelatnici, a u većini slučajeva imamo jako dobre djelatnike. Kamion se može kupiti, stroj zamijeniti, ali kvalitetan radnik se mora stvoriti i on mora biti zadovoljan u tvrtki u kojoj radi. Naš posao je jako težak. Djelatnici su na kiši ili jakom suncu, radi se jako rano, a posao nije čist jer ima svega pa čak i problema s pojedinim građanima. Trenutno imamo oko 165 zaposlenih. U zimskom periodu većina naših djelatnika iskorištava zimski odmor pa manje ljudi radi, sezonu dočekujemo s punim brojem zaposlenih. Kako se sezona pojačava uzimamo dodatne radnike putem student servisa ili Ugovora o djelu za čišćenje plaža, wc-a ili pranje Grada.
Vaši zaposlenici nedavno su bili na večeri s biskupom Matom Uzinićem. Kakve dojmove imaju?
- Našim radnicima, i meni kao direktoru tvrtke, to je bila posebna čast, ali i znak da jako dobro radimo svoj posao. Biskup je lijepo rekao 'U korizmi Crkva čisti dušu, a vi kao čistači i pometači čistite Grad i održavate ga čistim i urednim maksimalno koliko to možete'.
Koliko ste zadovoljni pomacima koje je Čistoća u posljednje vrijeme ostvarila? Odnosno, mislite li da je Grad čišći nego što je to bio nekoć?
- Ja sam zadovoljan, ali ponavljam sami ne možemo držati Grad urednim. Ako bi nam građani pomogli i time olakšali posao Dubrovnik bi moglo biti još bolji, čistiji i uredniji. Mi smo tu da radimo, ali bez pomoći građana i bez pridržavanja komunalnog reda to nije moguće. Znatan problem nam predstavlja i veliki broj pasa i mačaka koji posvuda po Gradu obavljaju nuždu. Svugdje u svijetu vlasnici sa sobom nose vrećice i čiste za svojim kućnim ljubimcima, a u nas je normalno odvesti psa u park da obavi nuždu što nije u redu prema onim ljudima koji park čiste, ali i onima koji park koriste za rekreaciju, šetnju i odmor.
Postoji li nešto povezano s radom djelatnika Čistoće o čemu se dovoljno ne govori, a voljeli bi da javnost za to zna?
- Mislim da je na medijima velika odgovornost jer oni građanima više vole ići 'niz dlaku' nego 'uz dlaku'. Primjerice za Svetoga Vlaha bila je tombola, u fotogalerijama na portalima prevladavaju fotografije kako građani bacaju naranče i jaja, a nitko nije objavio fotografiju kako je nakon završetka, deset minuta poslije, sve bilo pometeno i očišćeno. To je netko očistio i pomeo! Naši djelatnici su bili spremni i čekali su da se sve završi kako bi obavili posao. Još jedan primjer mi pada na pamet, a to je Nova godina. Nitko nije došao u 7 sati vidjeti kakav je Stradun i što su ljudi uradili. Skoro svake godine dođem ujutro obići djelatnike i čestitati im Novu godinu. Svake godine smo prali Stradun, ali ove godine bilo je jako hladno te nije bilo mogućnosti prati ga jer bi se sve zaledilo. Nakon što se pomelo i očistilo na dosta mjesta je ostalo ljepljivog sadržaja što se moralo ribati te pomalo čisititi. Jedan dečko je prišao i rekao 'Pa pogledajte, ovo nema ni u Alcatrazu!'. Strašno je da taj rad nitko ne poprati. Kad je odlagalište u dva sata popodne puno smeća treba građanima reći da su pogriješili jer je Čistoća upravo to jutro pokupila smeće i kontejneri su bili prazni. Jednostavno tako propisuje komunalni red. Većina novinara poprati to kao krivnju Čistoće, a ne kao krivnju građana koji su učinili nešto na način na koji nisu smjeli. Ponekad ispada kao borba s vjetrenjačama, ali mi smo tu da radimo i svaki stranac kad dođe reći će da je grad uredan i čist.
Ipak, na kritike nailazite?
- Malo tko ima ovoliko odvoza kao što mi imamo svakodnevno. Elafite radimo maksimalno koliko je potrebno u zimskom periodu malo rijeđe jer je teško zbog vremena, a u ljetnom periodu skoro niti jednom nismo turu preskočili. Idemo tri puta tjedno, a već par godina nemamo problema kao primjerice kvar boda ili nevrijeme, a opet ćete naći ljudi koji će reći da to nije dovoljno dobro.