''Privatizacija je svakako moguća, ali pravo pitanje bi bilo: da li je i zašto potrebna? Iz sadašnje perspektive gledajući, čvrsto stojim na stajalištu da to nije opcija u koju bi trebalo svrstavati Zračnu luku Dubrovnik. Dakako, to je moj stav, ali razumite da je riječ o pitanjima iz domene vlasničkog odlučivanja. Mi pripadamo kategoriji poduzeća od posebnog državnog interesa, a u kontekstu „Deklaracije o prometnoj izoliranosti DNŽ“ imamo i još veću ulogu i značaj po njeno stanovništvo i gospodarstvo'', kazao je, između ostalog, u intervjuu za
Glas Grada direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić
Zračna luka u ovoj godini bilježi rekordne rezultate; je li ovo najuspješnija sezona u poslijeratnim godinama ?Po broju putnika zasigurno da, ali i po mnogočemu drugom sudeći, ovo bi, uistinu trebala biti naša najuspješnija godina. U nekim kategorijama, rezultati će biti rekordni čak i u sveukupnoj povijesti Zračne luke, a zna li se da dogodine obilježavamo 50 godišnjicu svog rada u Čilipima, onda su razlozi za zadovoljstvo tim i veći. No, tu sjajnu statistiku ne bi trebalo sagledavati samo kroz prizmu ostvarenog broja putnika, jer pošteno govoreći, to je velikim dijelom zajednički rezultat svih turističkih čimbenika u našoj destinaciji. Osobno su mi puno značajniji parametri kvalitete, efikasnosti i sigurnosti po kojima su moji aerodromci odradili sezonu, kao i pokazatelji financijske uspješnosti koji će nam omogućiti nastavak razvojnog ciklusa i zanavljanja potrebite opreme uz primjeren standard našim radnicima.
Zračna luka, svi se slažu, je prva recepcija Dubrovnika; ima li nešto što je koči?Svjesni smo svojeg značaja i nastojimo racionalno promišljati budućnost kontinuirano radeći na poboljšanju infrastrukture i usluga u skladu s europskim i svjetskim standardima. Avijacija je iznimno skupa djelatnost, a stroga standardizacija iziskuje pomno planiranje investicijskih aktivnosti. Na razini strateškog menadžmenta smo detektirali potrebu izrade novog master plana koji će determinirati smjernice našeg razvoja, usklađujući aktualnu polazišnu osnovu s procjenama i potrebama budućeg vremena. U kontekstu ovih ambicija i mogućih kočničara našeg razvoja i poslovanja, smatram izrazito važnim istaknuti potporu koju zračna luka uživa od strane sva četiri svoja vlasnika i dok su njihovi stavovi takvi, menadžment se uistinu ne bi trebao žaliti na prepreke s kojima se, objektivno govoreći, svaka tržišna organizacija danas susreće.
Koliki je broj zaposlenih?Imamo 360 stalno zaposlenih radnika i vjerujem da su njihova primanja u skladu s našom tržišnom pozicijom i rezultatima poslovanja. Posebno bih apostrofirao i naših 150 sezonaca od kojih su neki s nama skoro pa čitavo desetljeće. To dovoljno govori o atraktivnosti poslodavca, no nažalost, druga strana medalje kazuje da smo „odgojili“ jednu uistinu po mnogočemu, sjajnu grupu avijacijskih profesionalaca, koju zbog strahovito izraženog karaktera sezonalnosti nismo u mogućnosti integrirati u strukturu stalno zaposlenih radnika. Svakim završetkom sezone, to me i osobno veoma tišti, ali za sada, to je realitet kojeg se objektivno ne može zaobići.
Dakako, i to je jedan od razloga koji nas motivira da aktivno sudjelujemo u svim aktivnostima koje imaju za cilj produljiti turističku sezonu, a aktualni programi koji se realiziraju na francuskom i turskom tržištu su najbolji pokazatelji da mogućnosti postoje ukoliko ćemo biti ustrajni, udruženi i bolje organizirani.
Što je najveći problem Zračne luke danas?Trenutno najveći problem je financijsko i organizacijsko posrtanje Dubrovnik Airlinea koje nažalost baca sjenu na sveukupni dojam ovogodišnjih rezultata. Radi ilustracije veličine problema reći ću Vam da je riječ o partneru koji je, uz EasyJet, naš drugi najveći kupac i koji je u sedam godina svog postojanja prevezao 830 000 putnika kroz našu Zračnu luku. Financijski iskazano Zračna luka je uprihodila 90.000.000,00 kuna od Dubrovnik Airline-a, a da ne spominjem značaj kojeg su imali kao bazni prijevoznik i veliki poslodavac te gospodarski subjekt od kojeg su mnogi imali benefita. Posljedica svega po nas je financijski dug i 10% tržišni udio za kojeg moramo pronaći alternativu. Prvi dio problema će se izravno reflektirati na našu participaciju u brojnim programima iz segmenta društvene odgovornosti, a za drugi dio ćemo uložiti svu svoju umješnost i znanje, kontakte i partnerstva kako bismo supstituirali ovako veliki tržišni udio u narednoj sezoni.
Privatizacija, je li moguća i kako?Privatizacija je svakako moguća, ali pravo pitanje bi bilo: da li je i zašto potrebna? Iz sadašnje perspektive gledajući, čvrsto stojim na stajalištu da to nije opcija u koju bi trebalo svrstavati Zračnu luku Dubrovnik. Dakako, to je moj stav, ali razumite da je riječ o pitanjima iz domene vlasničkog odlučivanja. Mi pripadamo kategoriji poduzeća od posebnog državnog interesa, a u kontekstu „Deklaracije o prometnoj izoliranosti DNŽ“ imamo i još veću ulogu i značaj po njeno stanovništvo i gospodarstvo. U svakom scenariju, mi ćemo nastaviti poduzimati sve što je u našoj moći da i dalje budemo ključni oslonac prometne infrastrukture, katalizator gospodarskog rasta, poduzeće zadovoljnih radnika i zadovoljnih korisnika usluga, jer takve nas niti jedan odgovorni vlasnik neće poželjeti ispustiti iz svog portfelja.
Glas Grada