Irci zaslužuju svaku čestitku jer su pokazali da se s kvalitetnim mjerama i političkim potezima može izaći iz recesije. Naravno, Irce još čeka puno posla da vrate staru slavu, ali su rezultati za prvu polovicu godine prilično pozitivni. Dugo se čekalo te rezultate jer su mnogu bili skeptični u njihovu točnost. Ipak, čini se da je ekonomija u Irskoj doživjela rast od 0.4% u drugom tromjesečju ove godine. Nije baš vrijedno velikog slavlja, ali svakako dovoljno dobro da privuče pažnju cijelog svijeta.
U zadnjih 5 godina Irska je prošla kroz dvije recesije i dotakla gospodarsko dno zapadne Europe u društvu Španjolske, Portugala, Grčke i Cipra. Situacija je bila toliko pogubna da je državni vrh priznao poraz i zatražio pomoć od ostatka Europske unije. Tako se u gospodarski oporavak umješalo MMF koji je rekao da se moraju provesti nove mjere za spašavanje gospodarstva. Irska je zato dobila oko 64 milijarde eura, ali i cijela EU visila joj je za vratom. Danas Irci razmišljaju o tome da uz veliko hvala prekinu suradnju s MMF-om, a za to vrijeme se Hrvati sve više tonu u situaciju u kojoj se našla Irska prije pet godina.
Nevjerojate sličnosti između Hrvatske i Irske su odličan naputak Hrvatskoj da oporavi svoje gospodarstvo. Riječ je o katoličkoj zemlji koja se kroz dugu povijest borila za svoju samostalnost, proživjela teški građanski rat te je na glasu kao jedna od najljepših država na svijetu čiji stanovnici vole dobru kapljicu i divljač. Zvuči poznato? Ipak, uz sve te sličnosti najbolje ukazuju na neke fundamentalne razlike. Poimanje gospodarske krize u Irskoj se bitno razlikuje od one u Hrvatskoj. Prvenstvena razlika je u životnom standardu. Hrvati jedva spajaju kraj s krajem, a troše kao na žive na visokoj nozi. Irci žive puno skromnije. Nakon naglog procvata u gopsodarstvu, bilo je samo pitanje vremena kad će krenuti pad. Njima je kriza krenula onog trenutka kad je prva generacija počela živjeti lošije od svojih roditelja. To ne znači da ta generacija nije imala perspektivu, već da je put do nje bio puno teži. Pogledajmo samo podatak da je u Irskoj stopa nezaposlenosti nešto veća od 13.4 posto, a u Hrvatskoj već dugo prelazi 20 posto. To pokazuje da je kriza u Irskoj bila velikim dijelom psihološka jer iz realnih pokazatelja se vidi da situacija u Irskoj nikad nije bila u financijskom kolapsu poput Španjolske ili Grčke, ali si se svojevoljno svrstali u tu skupinu da oporave gospodarstvo. Nešto što se hrvatski državni vrh ne usudi jer zna da to znači automatski poraz na sljedećim izborima.
Pogledajmo malo mjere koje su dovele do oporavka Irske. Ključno je bilo smanjenje poreza tvrtkama i rezanje birokracije gdje god se stiglo. To je stvorilo dobru klimu za investicije, ali i za pokretanje proizvodnje. Da još jednom usporedimo nas i njih, poslodavac mora za svoje zaposlenike plaćati porez, prirez i mirovinsko u Hrvatskoj plaćati između 17 posto i 43 posto (ovisno o prirezima tj. mjestu stanovanja i visini plaće), a u Irskoj postoji jedinstvena stopa oporezvanja za sve u iznosu od 12.5 posto. S tako malom stopom, Irci su privukli investitore i oporavili tri glavne grane svoga gospodarstva. Krenimo od prve, proizvodnja. Zbog malih poreza, ljudi se odlučuju stvarati nova radna mjesta. Kako strani, tako i domaći poduzetnici pokreću proizvodnju koaj je uglavnom orijentirana na izvoz. Porast u izvozu od 4.3 posto u ovoj godini sve govori. Zapadna Europa se već oporavila iz krize i počinju kupovati kvalitetnije proizvode, a Irci su poznati po kvaliteti (odjeća, tehnologija, hrana). Druga grana koja je usko povezana uz proizvodnju je graditeljstvo. S novim investicijama iradnim mjestima, sve više tvrtki se odlučje investirati u izgradnju poslovnih prostora u Irskoj jer je to savršena lokacija za regionalni razvoj po postatku Zapadne Europe. Puno stranog kapitala znači jačanje gospodarstva i porast u građevinskom sektoru od 4.3 posto. Naravno kruna na kraju je nešto na čemu Hrvati trebaju zavidjeti Ircima. Riječ je o oporavku turizma. Kombinacija jeftinih letova avionom i oporavka zapadne Europe rezultirali su rekordnm brojem turista. Za to vrijeme Hrvatska pokušava održati normu, ali nam susjedstvo nije baš tako bogato kao nekad i turizam nikako da postigne neke značajnije rezultate.
Zbilja, Irci su sam toliko slični, a opet tako različiti. Nedostatk političke volje nas vuče u recesiju koji ni Irci ne bi znali izliječiti. Dok oni idu korak naprijed, mi idemo dva koraka natrag. Kad smo već toliko slični, ne možemo li prepisati njihove mjere spašavanja. Ako to i znači dolazak MMF-a, ne znači da moramo biti sluge Europe jer to nisu bili ni Irci. Sve što se može reći je "ugledajmo se na Irce".