Hrvatska nacionalna televizija, kako piše Index, nedavno je dosegnula novo dno u antiznanstvenom dezinformiranju javnosti pustivši u eter emisiju u kojoj se mješavinom sastavljenom od nešto znanstveno utemeljenih činjenica, dosta poluistina, ali i mnoštva blatantnih neistina, širi neutemeljeni strah od cijepljenja, cjepiva se povezuju s autizmom, a kao lijekovi nude se otrovi čija je promocija i prodaja obeshrabrena ili zabranjena u brojnim uređenim zemljama.
Na problematičnu emisiju redakciju Indexa upozorila je Fiona O'Leary, irska aktivistica za prava autistične djece. O'Leary, koja je 2014. diplomirala na temu autizma na University College Cork, i sama ima tzv. Aspergerov sindrom iz autističnog spektra, a slično je i s njenom djecom.
U spornoj epizodi emisije 'Društvena mreža', posvećenoj autizmu, u dokumentarnom prilogu sudjeluju brojni vjerodostojni stručnjaci – psiholozi, neuroznanstvenici, genetičari, psihijatri i defektolozi koji iznose vrlo zanimljive i korisne informacije o tom sindromu, njegovim uzrocima, epidemiologiji i suvremenim terapijskim mogućnostima.
Niz apsurdnih dezinformacija
No nažalost, nižu se još brojnije tvrdnje koje nemaju nikakve veze sa znanošću. Tako primjerice, autor tvrdi da se genskim uzrocima može pripisati tek oko 10 posto slučajeva autizma, što je vrlo daleko od istine. Naime, jedno novije istraživanje, provedeno na svim jednojajčanim blizancima rođenim u Engleskoj i Walesu od 1994. do 1996., objavljeno u uglednom američkom časopisu JAMA pokazalo je da je taj postotak neusporedivo viši – negdje između 56% i 95%.
Posebno opasni primjeri dezinformacija kreću negdje u 28 minuti emisije kada se počinju redati nedokazane tvrdnje o cjepivima kao uzroku autizma.
Među ostalim, autor u prilogu kojeg je emitirao HTV kao nepobitnu činjenicu iznosi tvrdnju da je trajno oštećenje mozga dvojice američkih dječačića s autizmom bilo izazvano "živom iz timerosala donedavno raširenog konzervansa koji se stavljao u cjepiva." U duhu uobičajenih teorija zavjera službena se znanost potom prikazuje kao krivotvoriteljica istine u službi farmaceutske industrije.
Autor nadalje tvrdi da je prevalencija autizma, nakon što se timerosal prestao koristiti kao konzervans u cjepivima, u Kaliforniji pala između 22 i 35 posto.
To također nema veze s istinom. Naime, više studija, među kojima i jedna provedena od 1995. do 2007., pokazalo je da je on nastavio postojano rasti.
Da stvar bude bolja, autor na svojoj nedokazanoj spekulaciji dalje gradi optužbu iz koje proizlazi da je farmaceutska industrija, iako svjesna štetnosti timerosala, nastavila prodavati nepotrošena cjepiva s tim konzervansom u drugim dijelovima svijeta jer joj je profit bio važniji od zdravlja djece.
Autor svoj niz nebuloza nastavlja tvrdnjom da je „jedno od rijetkih istraživanja koja uspoređuju zdravlje cijepljene i necijepljene djece pokazalo da su cijepljena djeca obolijevala 120 posto više od astme, da su dječaci bili 317 posto hiperaktivniji, da su imali 185 posto više neuroloških poremećaja i 146 posto više autizma.“
Ova tvrdnja jedna je od kulminacija dezinformiranja u prilogu. Naime, nije istina da su usporedne studije zdravlja cijepljene i necijepljene djece rijetkost. Štoviše, jedna velika, provedena na ogromnom uzorku od preko pola milijuna djece u Danskoj, objavljena 2002. u uglednom časopisuBritish Medical Journal, pokazala je da nema povezanosti između cjepiva MMR i autizma.
Više pročitajte OVDJE.