Naime, prema Pravilniku o vrstama morskih plaža i uvjetima koje plaže moraju zadovoljavati Nadležno tijelo županije, koje je ovlašteno za izdavanje plaža u koncesiju, određuje koje uvjete korisnik plaže mora zadovoljiti glede kopnenog dijela. Stoga prema Pravilniku korisnik je dužan: propisati i osigurati provođenje reda na plaži, osigurati opremu za pružanje prve pomoći, vidljivo ograditi plažu s morske strane i osigurati sredstva za spašavanje kupača i potreban broj spasioca. Dalje, pokrivenost prostora kupališta djelovanjem spasilačke službe ovisi o razini rizika kojem su korisnici kupališta izloženi. S obzirom na rizik kupališta su podijeljena na kupališta zanemarivog rizika, te umjerenog, srednjeg i visokog rizika. Međutim, pridržavaju li se baš svi koncesionari ovog Pravilnika u našoj županiji i kontroliraju li se navedeni uvjeti na plažama?
'Palo nam dijete sa tornja, pa smo ga maknuli'
U našem traganju za odgovorima koje su sve plaže pokrivene spasilačkom službom saznali smo sljedeće. Svi hoteli grupacije Jadranski luksuzni hoteli na dubrovačkom području imaju licencirane spasitelje na plažama svojih hotela.
Prazan toranj na Neptunu
Plaža hotela Valamar Dubrovnik President također ima spasioca te je jedna od rijetkih s tornjem za spašavanje. Tanja Marinković, regionalna koordinatorica službe za spašavanje za područje Dalmacije kazala nam je kako svaki koncesionar treba napraviti procjenu rizika i prema tome odlučiti treba li plaža imati nadzornu točku, odnosno toranj.
Ali tornjeva na dubrovačkim plažama ima 'ko sira u bureku', skoro pa nikako te se pitamo znači li to da su koncesionari procijenili da im toranj ne treba ili jednostavno - ne mare. Mnogi hoteli odbijaju tornjeve koji su često reklamni, a oni to ne žele na svojim plažama, međutim, ne žele ih ni kupiti i sami sebe reklamirati.
Koncesionar poznate dubrovačke plaže Copacabana Ivica Sentić kazao nam je kako je plaža imala toranj, ali kako je jednom 'dijete palo s njega pa su ga maknuli'.(!?!)
'Imamo licenciranog spasioca i to je čista naša dobra volja. Mi smo jedni od rijetkih koji imamo spasioca baš obučenog za spašavanje. Jer često se na plažama u toj ulozi nađu pojedinci koji nisu obučeni za spašavanje i često oni odrađuju neke druge poslove', kazao nam je Sentić.
Spasioci često glume konobare ili ‘bus boyeve’, ulijeću na recepciju i slično.
'Problem je u tome što većina hotela kada zaposli spasioce ne koristi ih samo za spašavanje i sigurnost na plaži, već i za druge stvari, pa tako oni često nose kave, gajbe, malo ulete na recepciju i slično', kazao nam je Antonio Elez, koji je spasioc već četiri godine, a trenutno radi na plaži Hotela Argentina. Istu stvar nam je potvrdio i Dario Burmas, koji se tim poslom bavi već 11 godina, a 2009. godine je bio proglašen za najboljeg spasioca u Hrvatskoj.
Dario Burmas
'Nitko vam ne provjerava imaju li plaže spasioca, a ako ih i imaju oni često rade druge poslove te ih koncesionari razvuku na skoro dvije smjene', istaknuo je Burmas koji se u 11 godina stvarno nagledao svega. 'Imao sam slučaj kada je Ukrajinac sav krvav izašao iz mora jer je skočio, a nije procijenio da je bilo plitko. Omotao sam ga ručnicima i stavio mu ovratnik te brzo pozvao Hitnu pomoć. Imao sam svakakvih slučajeva, težih i lakših', opisao nam je ovaj iskusni spasilac.
Na Neptunu 'bus boyevi' zamaskirani u spasioce?
U našem daljnjem istraživanju razgovarali smo i s direktorom hotela Neptun Marom Kulašem koji nam je potvrdio kako plaža hotela Neptun ima Plavu zastavu što uključuje najstrože standarde upravljanja plaže poput organizirane službe za održavanje plaže te službu za spašavanje. Treba li ovdje uopće isticati činjenicu da u nedavnom slučaju kada se djevojčica iz Argentine skoro utopila u bazenu, jer joj je kosa zapela za rešetke bazena, ni u jednom trenutku se ne spominje spasioc u pružanju prve pomoći već samo gosti i osoblje hotela? Da stvar bude bolja prošetali smo do Neptuna i vidjeli kako su 'bus boyevi', obučeni u crvene hlačice i žute majice, baš poput spasioca, samo eto, što oni to nisu.
Na cijele 'Banje' - jedan spasioc!
Banje
Naravno, da nismo zaobišli ni najpoznatiju dubrovačku plažu 'Banje' koja svakodnevno vrvi kupačima i za koju smo očekivali da će imati sigurnost na nivou. Ali, prevarili smo se.
Na plaži 'Banje' radi samo jedan jedini spasioc, koji nam je kazao kako nekad 'potegne' i dvokratno. Marinković nam je kazala kako je dobro upoznata s plažom Banje i kako bi ta plaža po svim standardima trebala imati tri spasilačke službe, znači šest spasioca sveukupno. Dobro, samo im pet manjka.
Pustite me, jedem!
Plaža koja nas je još zanimala bila je plaža u Uvali Lapad. Zbrke oko toga tko je koncesionar na toj plaži je vječita zavrzlama koja ni danas nije do kraja riješena. Tako jednim djelom plaže upravlja tvrtka Magros, čiji je direktor Vedran Kraljević, koji nam je kazao kako on nije jedini koncesionar plaže već su u igri i hoteli More te Park, dok nam je glasnogovornica Hotela Park Ana Ficović kazala da oni imaju samo koncesiju na ležaljke i to nad jednim dijelom plaže.
Plaža u Uvali Lapad
Uglavnom, ni od jednog koncesionara na najpoznatijoj lapadskoj plaži nismo uspjeli dobiti odgovor na to postoji li tamo spasilačka služba. Kraljević nam je na naš upit ima li na plaži u Uvali Lapad spasioc kazao - 'pustite me, jedem'! Ovdje vrijedi samo istaknuti da se u sklopu ove plaže, kao i Copacabane, nalazi dječiji vodeni park, pa se pitamo tko i na kakav način, osim naravno roditelja, motri na sigurnost djece koja se tamo igraju? Tko bi reagirao u slučaju neke nezgode? Konobar!?
Nadajmo se da osoblje hotela zna plivati!
Plaža u neposrednoj blizini Uvale Lapad za koju smo se također raspitali je plaža hotela More. Glasnogovornica hotela s pet zvjezdica Irida Banac nam je kazala sljedeće:
'Mi imamo malu plažu gdje može stati cirka 25 ležaljki i nemamo spasilačku službu, a niti Plavu zastavu. Naša je plaža pod nadzorom djelatnika 24 sata dnevno a po noći imamo čuvara', stoji u njezinom odgovoru, a mi se nadamo da osoblje hotela More zna dobro plivati.
Nekoliko puta mediji su prenijeli kako je na dubrovačkim hotelskim plažama došlo do utapanja u kojem je osoblje hotela skakalo u more i spašavalo goste. Da stvar bude bolja hoteli su se kasnije time i 'dičili' te organizirali domjenke gdje su se dodijeljivale nagrade hrabrim konobarima ili 'bus boyevima' koji su se našli u ulozi spasioca. Naravno, palac gore za ljude koji su nesebično spasili tuđe živote ugrožavajući svoje, ali zapravo ti hoteli bi se trebali posramiti što nemaju odgovarajuću spasilačku službu.
Nastavili smo 'điravati' Uvalom i upitali Hotele Maestral imaju li oni službu za spašavanje na svojim plažama. Evo što nam je odgovorila glasnogovornica Hotela Maestral Zrinka Lucianović ' Hoteli Maestral d.d. nemaju koncesije već samo koncesijska odobrenja i to na plažama hotela Adriatic, Vis i Splendid, ispred snack bara na plaži hotela Adriatic te na plažama ispred hotela Vis i Splendid. U pitanju su koncesijska odobrenja za najam suncobrana i ležaljki i za škrinje sa sladoledom. Niti jedna o navedenih plaža nema Plavu zastavu', stoji u njezinom odgovoru, a prevedeno znači da ni jedna od njihovih plaža nije pokrivena spasilačkom službom.
Tko je dužan, a tko kriv?
Na kraju naše istrage o sigurnosti na dubrovačkim plažama, zaključili smo da ne znamo koga više okrivit. Koncesionare koji ne ispunjavaju sve određene uvjete sigurnosti na plažama ili nadležno tijelo Županije koje određuje uvjete koje koncesionar mora ispuniti a koje iste ne provjerava. A koje je to nadležno tijelo Županije nismo uspjeli saznati s obzirom da odgovor na isto pitanje nakon duljeg čekanja nismo dobili. Dobro je rekao najiskusniji dubrovački spasioc Darijo Burmas - 'Ja vjerujem da postoje te inspekcije za provjeru sigurnosti na plaži, samo ih ja nikad nisam vidio'. Mi također vjerujemo da je koncesionarima sigurnost njihovih kupača na prvom mjestu, samo se u to još nismo uvjerili!
Kako se postaje spasiocem?
Hrvatski Crveni križ je taj koji izdaje uvjerenja o osposobljenosti za spasioca na bazenima, na otvorenim vodama i voditelja spasilačke postaje. Svi spasioci koji rade u spasilačkoj postaji moraju imati važeće Uvjerenje o osposobljenosti koje se obnavlja svake dvije godine. Ispit koji se polaže obuhvaća normu prema kojoj se mora isplivati 400 metara u osam minuta te se mora preroniti 25 metara. Također, izlazna norma zahtjeva plivanje s maskom i perajama na dužinu od dvije milje. Uz to polaže se i prva pomoć, za koju spasioci kažu da je zahtjevnija od fizičke norme polaganja, a koja se svake dvije godine mora nanovo polagati. Položenim tečajem dobije se međunarodna licenca.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno ima 29 licenciranih spasioca. Ove godine ih je položilo deset novih, a njih petero je obnovilo licencu. Lani ih je također bilo deset novih s time da ih je četvero obnovilo licencu. –Momci i cure iz Dubrovačko-neretvanske županije su izvrsni na testovima. To su sve dobri plivači i bez problema polože za spasioce. Šteta što nemaju dobre uvjete za rad – kazala je Tanja Marinković, regionalna koordinatorica službe za spašavanje za područje Dalmacije.
Ana Pavlović/Portaloko.hr
Nikša Grljević/PortalOko.hr
Ana Pavlović/Portaloko.hr
Ana Pavlović/Portaloko.hr
Ana Pavlović/Portaloko.hr
Ana Pavlović/Portaloko.hr
Ana Pavlović/Portaloko.hr