ISTRAŽILI SMO: U dvije godine više od 400 prekida trudnoće na području Dubrovnika

Protivnici pobačaja zalažu se za veće zakonske restrikcije ili za potpunu zabranu pobačaja ističući kako je riječ o ljudskom biću u majčinoj utrobi koje ima pravo na život, a to je pravo iznad svih ostalih prava.

S druge strane imamo zagovaratelje prava na izbor koji se protive zakonskim zabranama. Oni smatraju kako isključivo žena ima  pravo odlučiti hoće li imati dijete ili ne.

U Americi je pobačaj ozakonjen 1973 godine. Od tada aktivisti koji zagovaraju zabranu pobačaja u SAD-u, ističu činjenicu kako je ubijeno 56 milijuna beba. Svake godine se tim povodom održava tzv.  „Marš za život“ u kojem deseci tisuća ljudi traži ukidanje zakona o pobačaju.

Istražili smo što o prekidu trudnoće  govore zakonski okviri, a što pravo na priziv savjesti. O situaciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji razgovarali smo s Ankicom Džono Boban iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ  te šefom odjela Ginekologije u OB Dubrovnik, Ilijom Krmekom.

Je li tema prekida trudnoće u Hrvatskoj veliki tabu?

Donijeti odluku o ostvarivanju prava na abortus zasigurno nije lako. Može li se pitanje izbora opravdati 'slobodom religijskog uvjerenja' ili pak takve odluke trebaju biti donesene neovisno o postulatima religije?

Iako je legalno dopušten, različitim metodama i načinima nastoji se ograničiti pravo žene na izbor. No, što je zapravo pobačaj?

Jedna od stručnih definicija kaže kako je pobačaj  spontani ili izazvani prekid trudnoće uz izbacivanje ploda prije no što je sposoban za samostalan život. Da bi se moglo nazvati pobačajem, mora se dogoditi prije navršenog 28. tjedna trudnoće, pod uvjetom da težina ploda bude manja od 1000 grama, a duljina manja od 35 centimetara.

Što o svemu kaže zakon?

Prema zakonskim definicijama prekid trudnoće je medicinski zahvat koji  se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća, nakon čega se može  izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom zakonom.

Sve što izlazi iz okvira prije navedenog zakona spadalo bi načelno u kazneno djelo odnosno u protupravni prekid trudnoće.

Kakva je situacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Zanimalo nas je koliko je na području Dubrovačko-neretvanske županije u posljednje dvije godine (od početka 2013. godine do sredine 2015. godine) izvršeno pobačaja, koji su najčešći razlozi prekida trudnoće te najčešća životna dob u kojoj prekidaju trudnoću. Ankica Džono Boban iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ustupila nam je tražene podatke.

Prema Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti RH, kojeg donosi Hrvatski sabor, sve zdravstvene ustanove, u kojima je izvršen prekid trudnoće, dužne su u roku 30 dana od dana izvršenja prekida trudnoće obavijestiti o prekidu trudnoće nadležne institucije za vođenje zdravstvene statistike odnosno županijski Zavod za javno zdravstvo.

Svaki prekid trudnoće, sukladno zakonskim propisima, prijavljuje se na odgovarajućem obrascu Prijava prekida trudnoće koji se ispunjava za žene hospitalizirane zbog svake trudnoće završene pobačajem do navršenih 22 tjedna trudnoće.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od početka 2013. godine pa sve do prve polovice 2015. godine dogodilo su se 426 prekida trudnoće.

U  2013. godini zabilježen je 191 prekid trudnoće, u 2014. godini 151, a u razdoblju od siječnja do lipnja 2015. godine 84 prekida trudnoće.

Najčešći razlozi prekida trudnoće su abnormalni produkti začeća (66 posto), izvanmaternična trudnoća (pet  posto), slijede spontani prekidi (18 posto) te legalno induciran (medicinski) pobačaj (11 posto).

Abortusi nisu samo za mlade djevojke

- U općoj bolnici Dubrovnik pruža se usluga abortusa. Obavljaju je trojica liječnika. Oni imaju priziv savjesti ne raditi to, ali bolnica kao ustanova mora to osigurati. Sve se obavlja u zakonskim okvirima i pravilima struke – objašnjava šef odjela Ginekologije u OB Dubrovnik, Ilija Krmek.

Krmek je prokomentirao i podatak Zavoda za javno zdravstvo DNŽ prema kojem najčešća dob u kojoj žene abortiraju je ona od 30 do 39 godine (52 posto).

- To ne iznenađuje obzirom kako su upravo to godine kad su žene najčešće trudne – kazao je Krmek.

Krmek o prizivu savjesti: Ukinuo bih ga!

Priziv savjesti omogućuje liječnicima odbijanje izvođenja medicinskih postupaka, što se pokazalo najočitijim na primjeru dostupnosti legalnog prekida trudnoće.

Zanimljiva je činjenica kako  Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne vodi statistiku o tome koliko se liječnika/ca u bolnicama pozvalo na priziv savjesti i odbija raditi pobačaje, kao ni pruža li se ženama psihološka pomoć.

Krmek ističe kako bi ukinuo priziv savjesti koji omogućuje liječnicima odbijanje izvođenja zahvata. Objašnjava zašto.

‘Ukinuo bih ga. Mi smo zatečeni. Mogućnost priziva savjesti zakonski je moguća, ali ako su ginekolozi pristali raditi svoj posao, znali su što će raditi. To je licemjerno. Onaj tko to radi je licemjeran. Ovi novi koji će nakon izlaska zakona upisati specijalizaciju ginekologije jednostavno po meni ne bi trebali biti primljeni na tu specijalizaciju. I oni sami kažu vidjet ćemo, tko zna što će i kako biti, mijenjaju se svi zakoni često. Takav je sud razmišljanja mlađih, i onda za 10 godina neće nitko biti od starijih ginekologa, a mlađi koji bi htjeli biti pošteni ili moralni pozvat će se na priziv savjesti pa će se dogoditi situacija da prekide trudnoće više nitko neće raditi – zaključio je Krmek.