Dubrovački izlog

Izgradnja hotela u Lazaretima?

Izgradnja hotela u Lazaretima?

Prije 70 godina u Dubrovniku se razmišljalo o gradnji modernog hotel. na mjestu današnjih Lazareta. Grupa poslovnih ljudi na čelu s g. Božom Bancem, kao predstavnikom "Jugoslavenskog Llovda", uputili su 7.9.1936. godine dopis Općini Dubrovnik, te naveli kako bi željeli kupiti zemljište na Lazaretima zbog gradnje modernog hotela s 150 do 180 soba i kako su voljni platiti 4 milijuna tadašnjih dinara u gotovom. U podužem dopisu spominju se još mnogi detalja koji bi se postepeno dogovarali ako dođe do realizacije ove ponude.

Piše: Lukša Lucianović/Dubrovnik turist info

Općina Dubrovnik odgovorila je dana 28 IX 1936 (br.12647)  dopisom upravljenom  g. Božu Bancu, kao predstavniku „Ju¬goslavenskog LIoyda" te mu priopćila kako je Općinsko Vijeće na sjednici održanoj 21.9.1936. prihvatilo ponudu uz neke modifikacije. U nekim novinama iz tog doba piše kako su se nakon izglasavanja svi članovi Vijeća digli na noge i pljeskom pozdravili tu odluku.
 Međutim, kasnije dolazi do nesporazuma i brojnih dopisa između jedne i druge strane, a "Hrvatska Dubrava" tim povodom piše: Kao pjesma lijepe budućnosti…

Gledajući danas i ako tek iz male perspektive udaljenosti na pitanje izgradnje hotela na Lazaretima oko kojeg se je problema tu nedavno bila, uzvitlala velika prašina, ne možemo a da se u jednoj daleko smirenijoj i ozbilnijoj atmosferi ne pozabavimo onim što nas se i kao grad i kao građane i te kako tiče.

Pozdravićemo u prvome redu samu inicijativu našeg sugrađanina g. Boža Banca, koji jednom posebnom i njemu« svojstvenom - kako bi mi rekli esperijencom, praktički riješava jedan historijski diktat, te na istome mjestu gdje je Republika sagradila svojim ondašnjim strancima konačište, savremeni Dubrovnik podiže hotel ovako monumentalnih linija, koje harmoniziraju sa linijama dubrovačkijeh mira.
Slike, koje donosimo, predstavljaju u glavnom vanjske obrise hotela od 180 soba, od kojih svaka ima banju, a više od polovine soba ima, prama nacrtima, balkon sa pogledom na pučinu, Lokrum i grad. U sklopu cijele gradnje je i koncertna dvorana za   1250  osoba, bazen za plivanje sa morskom vodom, parno kupanje, sobe za masažu, posebni restaurant za ribu, restauracija zimska i ljetna za vanjsku publiku, izložbena dvorana za slike i skulpturu, a u neposrednoj blizini vrt, na mjestu, gdje se danas koči sramlježivo maskirana nakarada od komarde. Sve je ovo predviđeno u nacrtima arhitekta g. Bilinića i Horvata iz Zagreba, kojima je Ivan Meštrović pružio svoju saradnju.


Nije teško zapaziti već kod prvog pogleda, da glavne linije ove monumentalne gradnje harmoniziraju sa gradskim mirima i masivnim tvrđavama na ulazu u grad i da bi hotel na današnjim Lazaretima samo do¬prinio cjelokupnom vrlo slikovitom izgledu sljubljene slike grada i Ploča. Ne treba, dakle, biti opće priznat esteta po kvalifikacijama, jer i bez svega toga, oko vično da uživa u lijepom, odmah zapaža da su g. arhitekti vodili strogog računa o historijskim linijama grada, izbjegavajući i pomisao izgradnje nekog nakaznog nebodera.. S nama će se složiti svi dobromisleći, te neće u ovim redcima tražiti neke naručene komplimente za gosp. Boža Banca.

Nastao je spor. Težak i mučan. Nebi više bilo aktuelno nizati sve njegove peripetije, a opće je poznato, da se sporovi u našoj apatičnoj sredini provlače kroz sve moguće klance, tromo i bez izgleda na skori svršetak. Srž ovog spora daje nam opravdanje da ga krstimo novim imenom. I ne varamo se ako mu nadjenemoime: nesporazum. Najgrlatiji „protivnici", a njih ste susreli na ulici i po svim kafanama, željeli su da se ostvari izgradnja hotela na Lazaretima, a to isto bez sumnje žele i danas.

Apatija i skeptični pogled na stvaralački rad, hereditarne su bolesti atmosfere ovog čudnog grada. Niko nije tome kriv ili još tačnije krivci se ne mogu tražiti u redovima sadašnjh generacija. Događaji kroz davnu i jučerašnju historiju ostavili su dubok, neizbrisiv dojam. I kada s prosuđuju ljudi, vrijeme i događaji, objektivna kritika mora da vodi računa o teretima minulog vremena.A život treba izgrađivati uvjek svježim stvaralačkim nagonom, je prošlost i sadašnjost, ma koliko bile tjeskobne i mučne, ostaju uvijek predčinovi nada u bolju budućnost. Po tome i stvaralački rad savremenih generacija imat će u sadašnjosti i budućnosti korisnih rezultata.

Pišemo samo za dobronamjerne, duboko vjerujući, da je baš dobra i iskrena namjera ona psihička nit, koja povezuje gospara Boža Banca i one  što traže čvrste garancije, da će hotel doista biti izgrađen. Kod direktnog kontakta, u slivenom izražaju htijenja za općim dobrom s jedne i duge strane, našao bi se brzo, vrlo brzo, put  općezadovoljavajućem rješenju. Možda se ne bi izredale sve one peripetije, daje u času rješenja problema bio g. Banac prisutan u Dubrovniku.


Zar je moguće da propane ideja o gradnji hotela, kad svi hoće hotel? Zvuči li paradoksalno da se ideja, puna stvaralačkog poriva sadašnjeg i budućeg Dubrovnika pretvori u ruševine samo zato, što svi hoće što bržu i sigurniju njezinu realizaciju? U neuspjehu često se crpi pouka.
U raznim fazama ovog problema isticano je pitanje, može li dekretirano općinsko vijeće donositi odluke o važnijim komunalnim pitanjima. Načelni odgovor je negativan. S tim smo kazali sve, ma da osjećamo da  ta¬kav odgovor nije potpun. Život u savremenoj jurnjavi filmskih događanja narinjuje rješenja  i onda kad mi to ne bi željeli.

Turističkom Dubrovniku ne može biti indiferentno dali će do jednu, dvije ili deset godina raspolagati hotelom ovih dimenzija. Jedan propust, jedno zakašnjenje može donijeti teških posljedica. Zato nema razloga odustajati od riješenja kad već ima načina da se ono izvrši bez štete po općinske interese.
Danas postoji mogućnost da se u prikladnoj formi konsultuju općinari i da rješenje problema, obzirom da postojanje političke organizacije ogromne većine ove općine, faktično pripadne  narodu bez obzira što će ono proći formalno kroz sjednicu općinskog vijeća.

Sve treba pokušati, a u svakom pokušaju manifestira se vitalnost volje, snaga progresa i težnja za izgragjivanjem života. Skrštenih ruku može se samo čekati – smrt.

"Hrvatska Dubrava", 1.2.1937.)

Sva sreća što se ova ideja nije ostvarila!

  • Autor: Dubrovnik turist info
  • Foto: Nepoznati autor
  • Objavljen: 14.01.2012 17:08
  • Posljednja izmjena: 14.01.2012 17:09
Šalji dalje:

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.