Ljudi i dalje spavaju u
šupama i kontejnerima u kojima će, kako sada izgleda, dočekati jesen, vjerojatno i zimu. Televizija, na žalost, nije pokazala kakvo je stanje u drugim mjestima.
Od hrvatskih političara, podsjetimo, mjesta katastrofe posjetili su ministrica Vesna Pusić i premijer Zoran Milanović, koji je pompozno obišao poplavljena područja 'na amfibiji s tamnim naočalama poput Sean Connerya', kako je tada uz mnogo teškog cinizma ustvrdio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji za razliku od premijera nije bio na ljetovanju.
Podsjetimo, tragedija u Slavoniji iz koje dopiru jezive priče o samoubojstvima, je započela upravo kod Račinovaca i Rajevog sela, kada je rijeka Sava dosegla rekordnu razinu i probila 17. svibnja nasipe na dva mjesta. Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika iz Gunje, Račinovaca, Rajeva sela, Bošnjaka, Varošinaca, Posavskih Podgajaca i Soljana. Vodene bujice, kao i u susjednoj BiH i Srbiji, nosile su sve pred sobom, ostavljajući jezive prizore potopljenih kuća, ljudske žrtve, konjske, svinjske, goveđe i pseće lešine.
Stanovništvo je bilo evakuirano od Županje do Komletinaca u gimanastičkim dvoranama i privatnim kućama. Bila je to jedna od najvećih prirodnih katastrofa u hrvatskoj povijesti. Vode su se počele povlačiti tek tjedan dana nakon pucanja nasipa. Nakon što je Vlada proglasila stanje katastrofe za područje Vrukovarsko - srijemske Županije ljudi su do iznemoglosti postavljali zečje nasipe gdje se moglo. U pomoć je, osim vatrogasaca koji su vodu ispumpavali dan i noć, poslano i tisuću pripadnika MORH-a, helikopter, 90 motornih vozila, cisterne, 13 čamaca, 3 amfibijska vozila i 3 poljske kuhinje. Tadašnji ministar zdravlja, Rajko Ostojić, je s danom kašnjenja donio odluku o proglašenju epidemije zaraznih bolesti na poplavljenom području.
Spašeno je oko 5.880 životinja od čega 2.683 goveda, 2.762 svinje, 313 ovaca, 60 koza te 62 kopitara, a prikupljeno je više od 180 tona leševa životinja. Na poplavljana područja poslane su ekipe psihijatara ne bi li pomogle potpuno psihički devastiranim ljudima, od kojih je mnogo završilo u bolnicama. Naročito su se namučili vatrogasci iz cijele Hrvatske koji su ispumpavali iz objekata, podruma i bunara, te čistili mjesta nesreće. Crveni križ je obćeao dodijeliti 4000 kuna svakoj osobi s poplavljenog područja, što je oko 35 milijuna kuna od ukupno 63 milijuna, koliko je prikupljeno u humanitarnoj akciji što je upravo smiješno, jer za tu svotu kako je istaknula jedna mještanka Gunje 'ne može se kupiti ni novi prozor' a kamoli obnoviti kuća. U Gunji se 406 obitelji prijavilo za stanovanje u kontejnerima, u a u samom mjestu je postavljeno ukupno 30 kontejnera, kao i dodatnih deset u Račinovcima. Zanimljivo je da su stanovnici većine sela isticali da su za poplave odgovorne Hrvatske vode 'koje redovito šalju račune i prijete onima koji kasne s plaćanjem'. Još u srpnju, kako je izvjestio 'Glas Slavonije', ogorčeni i revoltirani sporošću obnove objekata i odnosom države prema nastalim štetama, mještani poplavljenih sela odlučili su pronaći stvarnog krivca za nesreću koja ih je zadesila. Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru podnijeli su kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog probijanja nasipa, a do sada je prikupljeno više od 1300 potpisa mještana. Od DORH-a traže provođenje detaljne istrage, utvrđivanje odgovornosti i pronalazak stvarnog krivca za tragediju.
'Ne prihvaćamo zaključak 'mir, mir, mir, nitko nije kriv' i ne želimo biti krava u cijeloj priči. Odgovorni neće, i ne moraju, priznati da nasip nije prirodno puknuo jer je to opasno za mnoge! Ali onda moraju i zaključiti kako Hrvatske vode nisu na propisan način ispitale tlo prije rekonstrukcije nasipa. Tražimo da institucije odrade svoj posao i pronađu stvarnog krivca, jer to je naše pravo, a hoće li to biti Hrvatske vode ili Republika Hrvatska, nama je manje važno', istaknuo je jedan od pokretača kaznene prijave, Mladen Đaković, iz Rajevog Sela.
Tragično stradali ljudi podsjećaju da su pred vodenom stihijom bježale 'njihove stare majke, mala djeca, da su ljudi još umiru po prihvatnim centrima, ubijaju se, obolijevaju i umiru…“. 'Ako krivci ne budu odgovarali pred sudom, naš vrisak će se čuti do neba. Duševna bol je teška, neoprostiva, rane teške, grobovi svježi. Svaki dan ukopavamo nove žrtve koje su posljedica ove naše katastrofe', poručuju mještani. Za svoja će se prava, odlučni su, izboriti na sudu, od krivca naplatiti svu materijalnu štetu, ali i naknadu za pretrpljene duševne boli. Odvjetnički timovi iz Županje i Zagreba, s kojima su kontaktirali, imaju čvrste argumente kojima će krenuti u dugotrajnu i iscrpljujuću pravnu bitku. Uvjereni su u pobjedu, ali do pokretanja postupka žele ostati anonimni zbog sprječavanja bilo kakvih pritisaka'.
Mještani poplavljenih sela krivcima za nezapamćenu poplavu smatraju Hrvatske vode i Republiku Hrvatsku. Upozoravaju kako do katastrofe nije došlo zbog prelijevanja savske vode preko krune nasipa, nego zbog puknuća tek obnovljenog dijela nasipa. Odvjetnički uredi traže 20 posto iznosa u slučaju dobivanja spora, a u slučaju gubljenja sami će snositi troškove suđenja, što će biti jasno naznačeno u ugovorima koje će potpisati s mještanima.
Nezadovoljstvo stanovnika poplavljenih sela iz dana u dan sve je veće. Koliko je država i prevarila nesretne ljude svjedoči podatak da je u prvim danima nakon tragedije rečeno 'da će država namiriti punu štetu na objektima i imovini ljudi, a nedugo nakon toga raznim restrikcijama i zakonskim i podzakonskim aktima došle su komisije i rekle da će šteta biti namirena samo na stambenim objektima, i to ne baš izdašno'.
Gunjanci su proveli analizu na deset kuća i utvrdili da je, kada država prema Vladinim kriterijima nekome obnovi stambeni prostor, odrađeno samo 35 - 42 posto štete, ne računajući nematerijalnu štetu. 'Ići ćemo do kraja i nećemo se zadovoljiti mrvicama koje nam daju. Krivci za ovu nesreću moraju odgovarati i isplatiti punu odštetu za sve ono što nam je uništeno', poručuju ogorčeni Slavonci spremni do kraja za pravnu bitku i 'zbog svoje djece i budućih naraštaja'.
Zašto do danas nema iscprnijih podataka o odgovornima iz Hrvatskih voda, i zašto je pomoć za poplavljena područja prikupljana samo neko vrijeme, ostaje zagonetka što za ovu državu i ne začuđuje odviše. (M. Tenžera).