Hrvatska vlada očekuje kako će Europska komisija financirati najveći dio od oko 2 milijarde kuna vrijednog mosta koji bi cestom povezao hrvatski jug, sada prekinut teritorijem BiH.
Hrvatska je 1. srpnja, dvije godine nakon ulaska u EU, aplicirala za ulazak u zonu Schengena u kojoj se građani zemalja članica mogu kretati bez zaustavljanja na granicama, a Pelješki most trebao bi osigurati lakšu kontrolu te proširene zone kada jednom Hrvatska uđe u nju.
No zbog masovnog priljeva izbjeglica i emigranata države poput Slovenije, Austrije i Njemačke privremeno su bile suspendirale režim usuglašen prije 30 godina u luksemburškom mjestu Schengen, čime je njegova budućnost postala neizvjesna, a time i funkcija najavljenog hrvatskog mosta.
No izvor iz Europske komisije, koji radi na financiranju projekata u Hrvatskoj, kaže da eventualnu realizaciju Pelješkog mosta ne gledaju kroz funkciju schengenskog režima.
„Ne financiramo političke projekte. Bilo bi pretjerano dovoditi migrantsku krizu s vrednovanjem tog projekta, iako se politički ambijent mijenja", rekao je Hini u Bruxellesu izvor iz Komisije. „Najvažnija funkcija tog mosta je povezivanje hrvatskog teritorija, što je u skladu s našom regionalnom politikom", dodao je.
Europska komisija je od hrvatske strane primila e-mailom neformalnu studiju izvedivosti gradnje mosta, a službenu prijavu sa studijom očekuje početkom iduće godine. Studija izvedivosti, na temelju koje će u Bruxellesu odlučiti o financiranju, nužna je za sve projekte vrijedne preko 380 milijuna kuna. Vrijednost samog mosta je 1,55 milijardi kuna, a ukupna cijena sa spojnim cestama 2,85 milijardi kuna, rekao je u srpnju ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Kada Hrvatska početkom 2016. pošalje službenu prijavu, Komisija će imati tri mjeseca za odgovor, čime će konačno biti poznata sudbina mosta, kojeg je još u kampanji 2003. obećavala HDZ-ova vlada tadašnjeg premijera Ive Sanadera.
Ni izbjeglička kriza, ni promjena vlasti ne smiju utjecati na realizaciju projekta
„Očekujemo da će Komisija sufinancirati most jer je vitalan i za Europu. Izbjeglička kriza ne bi smjela utjecati na njegovu realizaciju", kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije i član HDZ-a. „Ovo je najprioritetniji projekt, ne samo hrvatskog juga, već čitave Hrvatske", rekao je u Bruxellesu gdje se nalazi u funkciji glavnog izvjestitelja Odbora regija, tijela EU-a u kojem sjede regionalni i lokalni predstavnici iz 28 zemalja Unije.
Premijer Zoran Milanović je sredinom srpnja rekao da će se most graditi „vrlo brzo" a njegova vlada vjeruje da će Europska komisija sudjelovati s 85 posto financija.
Cilj kohezijske politike EU-a je smanjivanje gospodarskih i socijalnih razlika među europskim regijama pa je Hrvatskoj, podijeljenoj na dvije regije, na raspolaganju ukupno 6,8 milijardi eura do 2020. godine. Do kraja iduće godine, pak, može iskoristiti i preostala sredstva iz prijašnjeg razdoblja zaključenog 2013.
No 8.studenog se održavaju parlamentarni izbori koji bi u slučaju promjene vlasti mogli usporiti realizaciju nekih projekata.
„Ukoliko dođe do tranzicije vlasti, bitno je da ona prođe glatko. Da ne uzme puno vremena", kaže osoba iz Europske komisije. „Baza, odnosno administracija koja radi na projektima, trebala bi ostati ista kako bi se osigurao kontinuitet", dodaje.
Dobroslavić iz HDZ-a je uvjeren da se ništa neće usporiti ukoliko ta stranka preuzme vlast. „Štoviše, još će se ubrzati", ističe. „Mi od početka zagovaramo projekte financirane iz fondova EU-a".
U Komisiji kažu da zasad nema naznaka da bi ijedna stranka u slučaju dolaska na vlast mijenjala ili otkazivala započete projekte.
Najveće probleme u korištenju novca koji u fondovima stoji na raspolaganju Hrvatskoj vide u javnoj nabavi, odnosno u pritužbama oko kriterija i ocjena na velikim tenderima, nedostatku iskustva s prijavnom dokumentacijom, nedostatku administrativnih kapaciteta i sektorskih znanja jer je teško zadržati zaposlenike, a nema dovoljno slobodnih s potrebnim vještinama.
Prije godinu dana je Komisija uvela „akcijski plan" kako bi uže surađivala sa zemljama koje imaju najviše problema s povlačenjem novca iz fondova te Hrvatskom koja se priključila na samom kraju financiranog razdoblja od 2007. do 2013.
„Za to razdoblje se ne uspoređuje Hrvatska s drugima. Akcijski plan, za kojeg vjerujemo da je koristan, ima najviše smisla za Hrvatsku", kaže osoba iz Europske komisije.
U sklopu tog plana zemlje izvještavaju Komisiju zašto pojedini projekt kasni i koji su problemi u njegovoj realizaciji. Hrvatska svaka dva mjeseca obavještava o napretku te se organiziraju radionice s ciljem premošćivanja zapreka.