Evidentno je u jakoj suprotnosti s Ustavom RH (nadam se da Ustavne promjene ne bi išle u tom smjeru!) i svakom suvremenošću: društveno uređenje temeljeno na njemu ne bi imalo ništa zajedničko s onim u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Kini ili Švedskoj. Nego s venecuelanskim i sjvernokorejskim (prominentna je borba protiv ‘kapitalizma’ u Orahovom dokumentu).
Temeljilo bi se na zadrugama.
Zadruge naravno sporadično postoje u suvremenom svijetu. Ali jedino su sistemski implementirane u (tada) prebogatoj Venezueli. Hugo je osnovao preko 100.000 zadruga – napumpao kapitalom od nafte – Venezuela je zalihama nafte najbogatija na svijetu! Pogledate li njihove ideološke rasprave i izjave iz tog doba (prije desetak godina), vidite da je program Oraha zapravo prepisan odatle, osim ‘eko’ komponente. Naravno, Orah je protiv crpljenja nafte. Tu dolazimo do ‘sitnice’ – financiranja. O čemu Orah sramežljivo govori diskuscijica na stranici 46. dokumenta.
Ako mislite da se zaje****m s ovime s Venezuelom, pogledajte dokument ORaHa, pa usporedite, a čak možete naći i eksplicitne dijelove. Recimo kao kriteriji uspjeha zadruga se navode rezultati iz venecuelanskog istraživanja iz 2006 (stranica 39 ORaHovog dokumenta).
MEĐUITM, kao što znamo, Venezuela je kolabirala – ostali i bez WC papira, iako je djelomično zavladala i glad. A danas Bloomberg objavljuje ovu vijest: Venezuelans Throng Grocery Stores Under Military Protection. Zadrugarstvo je dovelo potencijalno najbogatiju zemlju na svijetu na ove razine.
Pogledajmo malo dalje. Kao što znamo ORaH se protivi ‘društveno neodgovornim’ korporacijama, oduzimao bi vlasništvo i profiti ne smiju biti veliki i besmisleni. Trošiti se moraju domaći proizvodi. Primjerice, Coca Cola je (po ORaHu) primjer potpune društvene neodgovornosti. Nije ni čudo: Coca-Cola otpušta 1.600 do 1.800 radnika kako bi sačuvala profite. To je potpuno društveno neodgovorno – trebalo bi im zabraniti takve stvar. Samo što onda oni uopće ne bi poslovali (ako bi zabrana bila globalna) ili u zemlji koja bi ih eksproprirala ili im zabranila dobit.
To je potpuno u skladu s ideološkim trabunjanjima ORaH-a:
Specifična vrsta eksploatacije koju kapitalisti sve više koriste naziva se psiho-ekonomska eksploatacija. … Stoga su kapitalisti razvili nove i perfidnije tehnike eksploatacije, s materijalnog se nivoa prebacujući na onaj psihički. Želeći zamijeniti lokalnu kulturu, kapitalisti nameću pseudokulturu. Pseudokultura označava skup ideja, akcija i proizvoda koji paraliziraju način na koji ljudi gledaju na stvari čime se utire put ekonomskoj eksploataciji. Na površini to može nalikovati na kulturu, iako je pojava u svojoj biti potpuno suprotna samome konceptu kulture. Takva se pseudokultura sastoji od mnogih stvari za koje bi se moglo reći da život čine ugodnijim nego što je to bio slučaj u prethodnoj kulturi, ali zapravo služi za potkopavanje odlučnosti lokalnog stanovništva. Širenje ‘potrošačke kulture’ s privlačnim materijalnim užicima, u konačnici ima učinak psihološkog i duhovnog slabljenja.
Govoreći u psihološkim terminima, pseudokultura ima razarajući učinak na osobnost. Oglašavanje projicira sliku života više ‘modernim’ i ‘ugodnim’ u odnosu na prethodnu kulturu. Ljudi žele biti bogati i bijeli, poistovjetiti se s glamurom koji se projicira u reklamama i na televiziji
Evidentno, Coca Cola je paradigma tih nametnutih potreba. Coca Colu možemo poistovjetiti s ‘kapitalizmom’. Na žalost ORaH-a, ona je ujedno i omiljeno piće njihove liderice!!! (” … Naručila je crni čaj i coca-colu Zero” — fuj i crni čaj je uvozni, zašto ne pije domaću bazgu?!) Kako to objasniti?
Ako bismo se pokušali sjetiti drugog simbola kapitalizma, kao kategorija bi to vjerojatno bili moderni telefoni, a posebno Apple. Jedna od najbogatijih i najpohlepnijih kompanija svijeta. Prošle godine je tako na računima imala preko 100 milijardi dolara (evidentno spada u kategoriju onih koje bi ORaH ekspriprirao jer su to ‘preveliki i besmisleni’ profiti, u njihovoj terminologiji), a prošle godine je također dioničarima isplatio stotinjak milijardi dolara.
Međutim, i tu imamo problem. Lice liderice naprosto sjaji dok u prstima vrti dva telefona, od koji je jedan (u tom trenutku) top model iPhonea:
Kladio bih se da i šminka nije NAŠE proizvodnje.
Kako će ORaH dalje?
Izvor: Electica.hr