Direktor GRM-a, dipl.iur.
Zvonimir Parlov dao je kratak pregled novog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te njegovoj primjeni. Pritom je istaknuo važnost legalizacije objekata.
„Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1.srpnja 2013., a ukoliko objekt nije legaliziran, neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.“ To znači kako će nekretnina biti izvan pravnog prometa te se neće moći naslijediti, iznajmiti, niti ju vratiti sudskim putem.
Koji se objekti mogu legalizirati?„Moguće je legalizirati 95 posto objekata, dakle sve osim objekata koji se nalaze u parkovima prirode te na zaštićenim područjima,“ tvrdi Parlov. Vrste objekata koji se legaliziraju podijeljene su u četiri kategorije.
Prva kategorija su pomoćne zgrade koje su u funkciji osnovne zgrade ali nisu vezane za istu, primjerice garaža, a čija tlocrtna površina ne iznosi više od 50m2.
Druga kategorija su jednostavne zgrade do 100m2.
Treću kategoriju čine manje zahtjevne zgrade do 400m2, dok su
četvrta kategorija zahtjevne zgrade sa građevinskom bruto površinom većom od 400m2. Za svaku od navedenih kategorija objekata Parlov je naveo potrebnu dokumentaciju za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
RokoviGovoreći o rokovima legalizacije, Parlov je naglasio kako postoje dva roka. Onima koji imaju rješenja građevinske inspekcije za rušenje krajnji rok legalizacije je 31. prosinca 2012., dok je legalizacija za sve ostale moguća do 30. lipnja 2013.
Nakon izlaganja uslijedila su pitanja prisutnih o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, utjecaju vidljivosti objekata na digitalnim ortofoto kartama, bruto veličini objekata potrebnih za legalizaciju te o sankcijama za nelegalizirane objekte.
„Još uvijek se traže zakonska rješenja, ali postoji niz odredbi kojima se nelegaliziranje kažnjava. Svakako je najteža ona u kojoj su građani prisiljeni rušiti svoje objekte,'' zaključio je Parlov.
Dajana Brala