Dubrovačko - neretvanska županija

Je li nedostatak lijekova u bolnici novi pokazatelj marginalizacije hrvatskog juga?

Nije tajna kako je zdravstvo u Hrvatskoj izrazito bolesno, toliko da je u pojedinim bolnicama, posebno primorske Hrvatske, trenutno bolje ne razboljeti se. I tako će biti još neko vrijeme. Lijekova i potrebnih materijala nema 'ni za lijeka'. Zdravstveni sustav godinama gomila gubitke, a negativnim trendovima nije uspjela stati na kraj niti jedna vlada do sada.

Je li nedostatak lijekova u bolnici novi pokazatelj marginalizacije hrvatskog juga?
Stanje u Općoj bolnici Dubrovnik ni sada nije bolje, niti drugačije od prethodnih tjedana, potvrdio je za PortalOko ravnatelj Bolnice Branko Bazdan. 'Stanje je stabilno što se tiče sedmodnevnih zaliha lijekova i medicinskog materijala, a primaju se samo hitni slučajevi,' rekao je Bazdan.



Doznajemo kako je održan sastanak predstavnika veledrogerija, koje su obustavile dostavu lijekova i materijala bolnicama,  i Ministarstva, na kojemu  navodno nije došlo do dogovora kako riješiti probleme u kojima se nalaze ove županijske zdravstvene institucije.

Nedostaju dva milijuna kuna mjesečno

 'Opće bolnice su zatražile sastanak i s Udrugom poslodavaca u zdravstvu, na kojemu će iznijeti svoje probleme, ali i konkretan prijedlog rješenja,' tvrdi Bazdan. Što se tiče financijskih izdataka, Bazdan tvrdi kako Opća bolnica Dubrovnik  HZZO-u za odrađeni posao fakturira mjesečno oko dva milijuna kuna više, odnosno upravo toliki iznos mjesečno nedostaje kako bi se pokrio sav odrađeni posao i troškovi. Limiti HZZO-a, postavljeni radi sprečavanja nagomilavanja dugova, sasvim sigurno nisu dovoljni za rad Bolnice.

Postoje saznanja prema nekim analizama kako Dubrovačko - neretvanska županija za Državni proračun izdvaja čak tri puta više za zdravstvo, nego što se kroz sustav to njoj i vrati. 
 'Tvrdim odgovorno kako je ovo realni pokazatelj. Tako je kod nas, a vjerujem kako je slična situacija i u drugim bolnicama,' tvrdi Bazdan. 

Nepravedno saniranje isključivo kliničkih bolnica

 Ministarstvo je saniralo kliničke bolnice i centre  u Zagrebu, Splitu i Rijeci s novcima svih poreznih obveznika, a  ne samo onih iz tih županija. 'Sve opće bolnice ili gradovi koji nemaju klinike stavljeni su u neravnopravan položaj,' tvrdi Bazdan.



Postavlja se pitanje zbog čega je Dubrovačko – neretvanska županija zaslužila ovakav tretman? Postoje saznanja prema nekim analizama kako naša Županija za Državni proračun izdvaja čak tri puta više za zdravstvo, nego što se kroz sustav to njoj i vrati.

Prelazak pod nadzor Države?

Iznos koji država bude platila za opće bolnice, a navodno je riječ o stotinama milijuna kuna, morat će, bez iznimke, podmiriti županije, kao njihovi osnivači i vlasnici. Obzirom je poznato kako županije iz svog proračuna takvo nešto ne mogu financirati,  bolnice će biti prisiljene proglasiti stečaj ili će upravljačke udjele u općim bolnicama preuzeti država. 

U Dubrovniku je 1317. osnovana ljekarna koja se od 1901. nalazi u prostoru u kojem i dan danas djeluje. Odredbom od 27. srpnja 1377. godine u Dubrovniku je uvedena karantena, a sve su osobe prije ulaska u Dubrovnik morale tamo boraviti 40 dana, kako bi se vidjelo hoće li se kod njih razviti bolesti.
'Smatramo kako država i Ministarstvo zdravlja trebaju napraviti sanaciju i lokalnih bolnica te očekujemo da se pristupi novim razgovorima, kako bi se normalno nabavljali lijekovi. Nadam se kako država neće županijske bolnice pretvoriti u državne. Takva centralizacija za nas bi bila  neprihvatljiva,' rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Što južnije to tužnije

Slučaj s bolnicom 'miriše' na slične 'poteze iz Zagreba', koji su se dogodili posljednje vrijeme na štetu hrvatskog juga, koji istovremeno  iznadprosječno od ostalih županija puni državni proračun, uz povijesni i kulturološki značaj kojeg ima za Hrvatsku.

Primjerice, u Dubrovniku je 1317. osnovana ljekarna koja se od 1901.  nalazi u prostoru u kojem i dan danas djeluje. Odredbom od 27. srpnja 1377. godine u Dubrovniku je uvedena karantena, a sve su osobe prije  ulaska u Dubrovnik morale tamo boraviti 40 dana, kako bi se vidjelo hoće li se kod njih razviti bolesti.  Sve to svjedoči o dugoj tradiciji primjerene zdravstvene skrbi na ovom, danas marginaliziranom prostoru.



Onakve zdravstvene skrbi,  kakvom se ne bi mogla nazvati ova današnja u kojoj se potrebe pacijenata dijele na hitne i one koje mogu pričekati da se država smiluje i 'očeše' o taj, uvijek prazni, državni proračun. A možda  se konačno uspostavi i održivi sustav u kojem zdravlje neće biti generator gubitaka i jedna od najbolesnijih stavki proračuna. Kojega 'pune' žitelji Dubrovačko – neretvanske županije, koji zbog toga imaju pravo na primjerenu zdravstvenu skrb.
Branko Bazdan Gospari.hr
lijekovi.jpg Gospari.hr
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: bolnica-du.hr
  • Objavljen: 30.08.2012 09:37
  • Posljednja izmjena: 30.08.2012 09:59
Šalji dalje:

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.