Nerijetko je primjer da onaj tko zatraži od države povrat poreza, porezna mu sljedeći dan kuca na vrata i kažnjava ga. Kako je moguće da umjesto onoga što nekome zakonski pripada isti biva zakonski gonjen? Također, postoje primjeri gdje naplata poreza jedne zaobilazi, a drugima ne prašta. Na listi dužnika nalaze pojedinci koji jednostavno nisu htjeli plaćati porez i oni koji su tu našli jer nisu mogli izdržati tolike namete.
'Državi nije u interesu davati nazad novac koji je prikupila i apsolutno stvara maksimalnu frikciju ljudima da ih spriječi da potražuju takvo što. Svaki put kada vi date zahtjev za povrat PDV-a vi možete očekivati inspekciju koja će vam tražiti, ajmo reći svaki zarez', kazao je Luka Arvaj iz Inicijative Prijava poreza za
dnevnik.hrSmisao je naravno punjenje proračuna, no jesu li opravdani toliki nameti?
'Problem je što država stvarno potražuje preko 50% svega što se proizvede, preko 50% BDP-a. Dakle, traže tako reći namete kao da smo Danska ili Švedska, a imamo uslugu na razini Nigerije', kaže Arvaj.
Činjenica je da postoje ljudi koji dobivaju blokade računa zbog duga od 1.000 kuna i oni kojima dolaze opomene zbog 40 lipa. No i onih koji godinama ne podmiruju milijunske dugove i dalje nesmetano posluju.
'To se svodi samo na arbitrarno postupanje, dakle djelatnika Porezne uprave. Znači, zakoni su jasni, zakoni se odnose na sve podjednako, a zašto se na nekoga konkretno pravno pravilo primjeni, a na nekoga ne primjeni - to ovisi o odluci konkretnog službenika u Poreznoj upravi. Ne bih ništa insinuirao, ali mislim da možete sami zaključiti o čemu se radi', istaknuo je Arvaj.
To je upravni postupak, svatko tko ga provodi ima diskrecijsko pravo. No, problemi nastaju i zbog manjih birokratskih grešaka ili propusta pri prijavama.
'Problem je nastao oko 2003. godine kada smo dobili kaznu za 2000. godinu da nismo poreznu prijavu predali na vrijeme. Međutim, predali smo je na vrijeme, samo nismo imali taj isječak, nismo ga čuvali 3 godine. Kada smo mogli zatvoriti obrt, kada se zakon promijenio da smo mogli zatvoriti, dug se popeo na nekih 40-50.000 kuna. Taj dug je danas narastao na 250.000 kuna i nalazim se na toj tzv. listi srama. Ne osjećam da sam ikome išta dužan, niti osjećam… Osjećam jednu nepravdu kojom sam izreketaren', iznio je svoj slučaj izvor koji je želio ostati anoniman.
Poslovnih i privatnih tragedija ima previše. S druge strane, previše je i primjera velikih sustava koji duguju stotine milijuna kuna, ali i dalje uredno posluju s državom. Jedan je od naših sugovornika, žrtva jednog takvoga sustava.
'Kompenzacija se radila od jednog stana, te mi je prešućeno da je stan opterećen hipotekom', rekao je drugi, koji je također želio ostati anoniman.
Slučaj je prijavio DORH-u, a kako je prošla fiskalna godina morao je prijaviti i platiti porez na dobit. Na dan kada mu je stiglo porezno rješenje, otišao je u Poreznu upravu s kaznenom prijavom. Preporučeno mu je obročno plaćanje, no nije dobio pozitivno rješenje i morao je platiti porez.
'Vlasnik te firme, on nam je uredno mahao sa službenim dokumentima od Porezne uprave, gdje se vidi da je poslovanje uredno. Tko je u Poreznoj upravi izdao takvu dokumentaciju, to je pitanje svih pitanja'.
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE.