Joint poslije posla ne utječe na produktivnost

Legalizacijom kanabisa diljem svijeta, a naročito u Kanadi i pojedinim američkim državama, započelo je istraživanje kako on utječe na produktivnost na poslu.

Nedavno objavljeno istraživanje otkrilo je kako uživanje ove droge poslije posla nije utjecalo na produktivnost i sposobnosti tijekom sutrašnjeg radnog dana. Znanstvenici su testirali koliko konzumiranje kanabisa u određene dijelove dana utječe na sposobnost obavljanja zadataka i ispunjenja poslovnih zahtjeva kao i njihovo ponašanje prema kolegama i njihov stav prema vlastitom poslu.

Konzumiranje kanabisa poslije posla nije utjecalo na niti jedan poslovni aspekt koji su mjerili. Međutim konzumiranje prije ili tijekom posla kao što je i predvidljivo utjecalo je na radne sposobnosti. Droga je omela njihove sposobnosti za obavljanje zadataka, utjecala je na koncentraciju i reducirala sposobnosti rješavanja problemskih zadataka. Negativan utjecaj vidljiv je i u odnosima na radnom mjestu u vidu nedostatka volje te su ispitanici bili manje zainteresirani za pružanje pomoći kolegama. Još jedan negativan utjecaj konzumiranja kanabisa tijekom posla je i poticanje kontraproduktivnih osobina poput sanjarenja na radnom mjestu ili nepotrebnog trošenja vremena na manje svakodnevne zadatke.

BOLJI OD ALKOHOLA?

Kao i s alkoholom, kod kojeg konzumiranje žestokih pića nije jednako konzumiranju pive, tako i kod kanabisa efekti mogu varirati te ovise o vrsti biljke s koje dolazi sirovina do završnog proizvoda koji može biti joint, ali i kolač.

Studija ne navodi previše detalja o kojim količinama se radi niti koliko su ispitanici konzumirali već se samo koncentrira jeli konzumirana prije, tijekom ili nakon posla. Zbog toga vrlo malo znamo koja je granica kada kanabis počinje negativno utjecati na sposobnosti na poslu. Usprkos tome ova studija djelomično ruši stereotipe koji tvrde kako su korisnici kanabisa lijeni i nemotivirani.

Istraživanja o učincima alkohola na produktivnost na poslu mnogo su opsežnija. U njima je dokazano kako uživanje alkohola poslije posla, a naročito prisustvo osobe koja redovito pije u radnom okruženju, ima velik broj negativnih posljedica na isto. To uključuje smanjenu produktivnost, češće izostajanje s posla, neprilagođeno ponašanje i loše odnose s kolegama.

Novo istraživanje o kanabisu i produktivnosti, iako ograničeno, bitan je korak naprijed u istraživanju utjecaja droga na društvo. Iako mu nedostaju količina konzumirane doze i učestalost konzumacije istraživanje nadilazi povijesno grubu procjenu upotrebe kanabisa prilikom koje se jednostavno sudionike pita jesu li ikada koristili kanabis i ne, a zatim izvlači zaključke na temelju ovog pojednostavljenog grupiranja.

Samo istraživanje u ovom području je vrlo nezgodno jer osobe koje koriste kanabis također koriste ili imaju povijest korištenja drugih supstanci poput alkohola. Raspetljavanje koja supstanca je povezana s kojim utjecajem na produktivnost i izvedbu izuzetno je teško, a ponekad i nemoguće.

PRIMJENA TESTA NA DROGE

Konzumiranje kanabisa nije aktivnost rezervirana za pojedince. Procjenjuje se kako dvadeset posto Amerikanaca koristilo ovu drogu dok u Europi kanabis zauzima drugo mjesto odmah iza alkohola bio on legalan ili ne. Poznata relaksirajuća i anti stresna djelovanja kanabisa poznata su i privlačna mnogim ljudima naročito nakon napornog radnog dana.

Ako kompanije imaju politiku vezanu za konzumaciju opojnih sredstava ta ista bi trebala biti utemeljena na dokazima i specifičnostima zahtjevima samog posla. Utjecaj kanabisa na koordinaciju jedan je od problematičnih svojstava. Kao i kod alkohola utječe na motoričke sposobnosti, brzinu reakcije i koordinaciju oka i pokreta.

Dosadašnji rezultati ne pokazuju negativne efekte dan nakon konzumacije kanabisa za razliku od alkohola. Međutim druga studija pokazala je kako je zlouporaba ove droge u velikim količinama uzrokovala drastično smanjene sposobnosti upravljanja vozilom nego kod trijeznih osoba. Razlog tome su dugoročne posljedice koje na motoričkim sposobnostima uzrokuje duže vrijeme prekomjernog konzumiranja.

Napredak istraživanja u ovom polju mogao bi poslodavcima otežati provođenje politika
o konzumaciji opojnih sredstava jer većina droga veoma brzo prođe kroz naš sustav te su testovi dizajnirani da pronalaze kemikalije poznate kao metaboliti koje se stvaraju raspadom droga i u tijelu mogu ostati i tjednima nakon konzumacije.
Ova istraživanja ukazuju na to kako, na primjer, zaposlenici koji su tijekom slobodnog vremena ili godišnjeg odmora konzumirali kanabis mogu biti tjednima kasnije podvrgnuti testu i kažnjeni disciplinskim mjerama zbog pozitivnog rezultata iako droge nema u tijelu i ne utječe na njihov radni učinak.

Kako bi se premostio ovaj problem već su izmišljene aplikacije koje pružaju alternativne metode procjene negativnih utjecaja koje mjere promjene u izvođenju zadataka. Te metode mogle bi se pokazati mnogo pouzdanijim i učinkovitijim načinom provjere utječe li kanabis, ali i alkohol i druga sredstva na nečiji radni učinak. Strogo očekivanje kako će se svi pridržavati apstinencije postaje nerealno i smanjuje broj potencijalno talentiranih ljudi koje poslodavci mogu zaposliti.