Kako je prilikom predstavljanja naglasio dr. Obad, područje Dubrovačke Rrepublike, sada krajnji jug Hrvatske, oduvijek je predstavljao područje interesa velikih sila.
"Od 15. stoljeća prema sadašnjosti, kronološki gledano, granice na području Dubrovačke Republike, kasnje Austro Ugarske, NDH pa obje Jugoslavije, konstantno doživljavaju promjene. Od granica Turskog carstva pa sve do granica prema Mletačkoj republici, granice konstantno doživljavaju promjene. Francuzi, Mlečani, Rusi, Turci... svi su oni imali interes ovdje, otuda i česta granična kolebanja“ istaknuo je dr. Obad.
- Dosadašnji rezultati znanstvenih istraživanja, objavljene karte kao i ostala dokumentacija svjedoče da je rt Oštro i Prevlaka stoljećima izvan granične crte koja polazi od toponima Konfin na poluotoku Kobili, nedaleko ulaza u Bokokotorski zaljev, penjući se vrhovima brda Košare prema Debelom brijegu, potom vrhovima brda Bjelotine do toponima Proso na tromeđi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore – rekao je Stijepo Obad koji se osvrnuo na promjene na granici kroz povijest dodavši kako se ta granica od 15. stoljeća pa do I. svjetskog rata, osim manjih izmjena početkom 18. stoljeća, nije mijenjala.
Prof. dr. sci. Stijepo Obad
"Povijest našega naroda neće po dobrome pamtiti potpisnike "Rimskog Ugovora", kojim su prodali i dali dio teritorija koji je u nekim slučajevima "komadao" teritorij krajnjeg juga na dva neprirodna dijela. U jednom povijesnom trenutku područje Dalmacije se protezalo sve do Bara u današnjoj Crnoj Gori, dok je danas granica na poluotoku Prevlaka" opisivao je "kretanje" granica dr. Obad, ističući kako je i prostor Sutorine na dosta čudan način pripao Crnoj Gor".
"Naime, nigdje u arhivima u Beogradu, Podgorici ili Sarajevu nema zapisa o tome kako je Bosna i Hercegovina ostala bez prostora Sutorine. Prema nekim tumačenjima usmenim dogovorom je zamijenjena između poratnih predsjednika Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u zamjenu za neko šumsko područje u Bosni“, smatra Obad, što je jedan od rijetkih primjera, kako kaže dr. Obad, gubljenja terirotorija u miru, i to čak četiri godine nakon završetka drugog svjetskog rata.
Dubrovačka Republika kao izvor dijela današnjih graničnih problema
"Dubrovačka Republika, kada je oslabila utjecajem i odlučila tadašnjem Turskom cartsvu dati svoje rubne prostore, stvorila je neke od današnjih graničnih problema. No, granica je bila utvrđena i vrh današnje hrvatske vlasti ne bi trebao olako popuštati u sporovima, posebno ne sa teritorijem u blizini Dubrovnika", mišljenja je Obad.
Prof. dr. sc Hrvoje Kačić, i sam član ekspertnih timova za utvrđivanje granica, također ima slično mišljenje.
Prof. dr. sci. Hrvoje Kačić
"Davati na sudsku arbitražu važne stvari kao što su granice, bez da je prije toga utvrđeno što je sporno, nije dobar potez. I strani diplomati su za vrijeme Domovinskog rata tvrdili kako je Prevlaka Hrvatska, što ne smije biti sporno. Treba jasno definirati sve aspekte i probleme granica, a ne imati stav ako se nešto ne može riješti, eto vama taj dio teritorija", jasan je bio dr. Kačić.
Sinoć predstavljeno izdanje je treće dopunjeno izdanje ove knjige, što dovoljno govori o njenoj važnosti ali i aktualnosti.
Tražena knjiga
- Ova je knjiga tražena. Toliko je tražena da je doživjela treće izdanje, što je kod nas zanimljivo i rijetko. Ona se bavi graničnim pitanjem na našem krajnjem jugu koji još nije riješen. Ne bavi se dnevno-političkim aspektom ovog pitanja, već se na povijesnim izvorima i vrelima bavi graničnim pitnajima. Zapravo povijesnavrela jedina mogu biti relevantna za rješenje graničnog pitanja. Autori su od 15. stoljeća do danas saželi granično pitanje na Prevlaci i rtu Oštro. Ova će knjiga sasvim sigurno pomoći u rješavanju graničnih pitanja na Prevlaci. Time je arhiv kao mjesto gdje se čuva memorija ispunio svoju dužnost, rekao je ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić.
Nikša Grljević
Nikša Grljević
Nikša Grljević
Nikša Grljević
Nikša Grljević
Nikša Grljević