U teoriji dobro, u praksi loše

Kako hrvatski 'Robin Hood' Lalovac misli pomoći siromašnima dok bogatima daje više novca?

Ako je vaša plaća negdje oko hrvatskog prosjeka, taj nevjerojatni skok s 2200 na 2400 kn (možda čak i na 2600 kn) neoporezivog dijela plaće će vašem novčaniku donijeti između 24 i 48 kuna.

Kako hrvatski 'Robin Hood' Lalovac misli pomoći siromašnima dok bogatima daje više novca?
Ministar financija najavio je da će u rujanskom rebalansu proračuna uvesti i izmjene koje bi trebale spasiti prosječnog čovjeka u Hrvatskoj, povećati mu plaću i oprostiti mu dugove. U teoriji zvuči dobro, ali u praksi će od tih njegovih mjera profitirati gotovo isključivo bogati. Čekaju nas čak tri mjere kojima se Lalovac sjetio "spasiti" građane Hrvatske. Krenimo od one koje vama najviše znači. Svi pričaju o tome da će vam se povećati plaća. Vjerojatno nećete baš skočit od oduševljenja kad čujete za koliko!

Ušljivih 30 kuna?!

Dok budete jeli jedan obrok više mjesečno, sjetite se ministra Lalovca i njegove revolucionarne porezne politike. Najavljeno je da će se povećati iznos vaše plaće na koji ne morate plaćati porez. Ako je vaša plaća negdje oko hrvatskog prosjeka, taj nevjerojatni skok s 2200 na 2400 kn (možda čak i na 2600 kn) neoporezivog dijela plaće će vašem novčaniku donijeti između 24 i 48 kuna. Za to vrijeme će vaš direktor s plaćom 20 tisuća kuna u svom novčaniku imat skoro tisuću više za trošiti kako ga je volja. Kako najviše hrvatskih građana živi od prosječne plaće pa se zato i zove prosječna, nikome nije jasno kako hrvatski "Robin Hood" Lalovac misli pomoći siromašnima tako što bogatima daje više novca za trošiti?

Bar će nekome oprostiti dugove!

Osim povećanja plaća, u javnost je procurilo da će banke i tvrtke opraštati dugove do 10 tisuća kuna (možda čak i 15 tisuća). Prema podacima Ministarstva financija, bar 50 tisuća građana spada u tu kategoriju. Sad se postavlja pitanje zašto bi banke, države tvrtke, teleoperateri i drugi pristali da njima otpišu dugove. Jednostavno dobit će poreznu olakšicu po kojoj se ti dugovi više neće knjižiti kao zarada nego kao trošak. Zvuči komplicirano, ali zapravo znači da ako nešto nije prihod, ne moraš ni platiti porez na to. Sad uzmimo da ti građani u prosjeku duguju pet tisuća kuna po glavi. To ispadne minimalno nekih 2.5 milijuna kuna, što znači da banke i svi ostali koji oproste dugove ne moraju platiti porez koji ispadne bar pola milijuna kuna. A kad nešto pišeš kao trošak, na kraju godine ispadne da imaš još manju dobit pa ona još jednom platiš manje poreza. "Nema džabe ni u stare babe", reklo bi se u narodu, a isto pravilo vrijedi i za banke. Sva sreća po njih da je ministar financija netko iz njihovih redova. Bivši djelatnik Raiffeisen Internationala, Boris Lalovac očito i dalje uživa povjerenje bankara u Hrvatskoj. Srećom, od ove mjere bi neki građani mogli i profitirati. Kako doznajemo, banke su već pristale na ovakav oblik oprosta dugova, države tvrtke poput HEP-a nemaju izbora, a teleoperateri... Njih se još čeka!

Loše će proći privatne tvrtke

Posljednja mjera koja ostaje na popisu ministra Lalovca je smanjenje potrošnje u javnom sektoru i porez na reinvestiranu dobit. Morat ćete platiti i porez na ono što je trebao biti čisti novac nakon porezna na dobit. Drugim riječima, porez ćete plaćati dvostruko. Zašto Lalovac želi uvesti ovakvu mjeru nikome nije jasno, ali činjenica je da bi od toga najviše ispaštale naše tvrtke u privatnom sektoru. Ruku na srce, naše državne tvrtke ni ne stvaraju neku dobit pa je njihovo plaćanje poreza na dobit zapravo znanstvena fantastika.
Leo Buljan/dnevno
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: Pixsell
  • Objavljen: 20.08.2014 12:04

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.