Natrag u povijest

KAKO JE ĐURO FERIĆ OPISAO OREBIĆANKE: Svojim rukama sade kupus i bosonoge gnječe rumeno pjenušavo grožđe!

Poznati latinist Đuro Ferić je u svom spjevu, objavljenom 1803. godine opjevao dubrovački kraj pa je opisao i orebićku općinu i spomenuo Orebićanke:

KAKO JE ĐURO FERIĆ OPISAO OREBIĆANKE:  Svojim rukama sade kupus i bosonoge gnječe rumeno pjenušavo grožđe!
' Zanimljivo je da žene svojim rukama sade kupus i bosonoge gnječe rumeno pjenušavo grožđe. Osim toga obavljaju mnoge poljske poslove, ali ipak ne stare prije vremena niti im se gubi ljepota puti, jer im je taj posao lak. Lice s obje strane pokrivaju spuštenim rupcem, a glavu zaklanjaju slamnatim šeširom od sunčane žege, zadržavajući tim prirodni ponos a i boju lica u kojoj se svakako ispoljava zdravlje.'
Slika u članku
 

Iz tog oskudnog Ferićevog podatka ipak se saznaje da su Orebićanke krajem XVIII i početkom XIX stoljeća nosile slamnati šeširić i rubac koji se spuštao s obje strane lica.

Breton, pisac knjige: "L'Illyrie et la Dalmatie" koja je objavljena 1815. godine u Parizu donosi kratak opis orebićke odjeće:

... Nošnja ovdašnjih žena je vanredno dražesna. One oblače suknju obrubljenu širokim prugama, koju drže trake u obliku poramenica. Njihov je haljetak dugih i tijesnih rukava svojom tkaninom i bojom skoro uvijek se razlikuje od suknje. Uši su im prepune nakita. Iznad koprene nose slamnati šešir u obliku krune."

Jasnije nam to pokazuje crtež otisnut u bojama u engleskom prijevodu Bretonove knjižice tiskanom u Londonu. Zelena kamižola dugih uskih rukava vidljivo je rastvorena na prsima tako da se jasno vide žute i crvene poramenice pričvršćene na crveno-žuti pojas koji sačinjava gornji rub suknje. Na donjem rubu modre duge suknje je žuta i crvena pruga. Slamnati šešir je oko oboda obrubljen rumenom vrpcom prišivenom slobodno u valovitoj crti. Pod njim je široki bijeli veo koji prekriva ramena. Oko vrata su peružina, a na ušima vise naušnice.

Odjeća žene iz Orebića, pomorskog mjesta na poluotoku Pelješcu, ranije za Republike zvanom Stonski Rat, nosila se još u vrijeme do prvog svjetskog rata, iako ne više općenito. I sad je još kao starinski inventar posjeduje gotovo svaka obitelj ovog dijela negdašnje dubrovačke pokrajine.
 Izvor: Pelješki zbornik, Izd. 1-2 – 1976. Dingač, Orebićka ženska narodna nošnja / Cvito Fisković/Zamaslina
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: zamaslina
  • Objavljen: 13.04.2014 13:20

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.