Nedjelja je dakle izgledala kao blaga elementarna nepogoda. “Najviše se radilo o ispumpavanju prostora zbog velike oborine, zbog neprotočnosti vode to su uglavnom stambeni objekti”, rekao je za portal Vijesti.hr Igor Župančić, zapovjednik smjene JPV Zagreb.
Kako kaže zakon, gromobrani koji bi munju trebali privući i odvući u zemlju, moraju se nalaziti na svim objektima. U praksi, mnogi ih nemaju. K tome, dosta gromobrana nije dobro ni provedeno, a primjer zapaljenog potkrovlja u Dubravi pokazuje da i ispravni gromobrani ne štite potpuno objekte. Branko Grisogono, sa zagrebačkog PMF-a, kaže da su prilikom mjerenja na meteorološkim tornjevima doživjeli situacije da im je nakon udara groma sva oprema bila “spržena”.
Oni koji su unaprijed osigurali pokretnine i nekretnine ne moraju brinuti kada dođe nevrijeme. Većina ljudi to ne čini i onda štetu moraju platiti sami. Međutim, prilikom osiguranja treba biti oprezan. Mihael Hribar, stručnjak za nadoknadu štete, kaže da kada je riječ o osiguranju, svakako treba pročitati mala slova.
“Nije to varijanta ‘all risk’, pa kad dođe voda ti si od svega osiguran, nego treba pročitati ona sitna slova, opće i posebne uvjete osiguravatelja i tada se osigurati po nekoj logici jer na vrhu brda recimo nema smisla da se osiguravate od poplave”, kazao je za Vijesti.hr.
Profesor Grisogono smatra da su jučerašnje munje i gromovi mogli izazvati velike posljedice. Tvrdi da je riječ o temperaturama koje su više nego na Suncu i da je zapravo temperatura ono što ubija jer ona može biti visoka čak 20 tisuća stupnjeva.
“Nije dobro ići pod drvo, kišobran ne pomaže, ne vrijedi leći na tlo, ne pomaže dobra izolacija odjeće i obuće. Čim se čuje sijevanje i pucanje treba se zakloniti ili u automobil ili u kuću”, objašnjava.
Tragedija iz Zenice pokazuje koliko su munje opasne. Petorica lovaca bila su na traktoru kada je u njih u nedjelju popodne udarila munja i jedan od njih je poginuo.