Život u nekvalitetnim stanovima i kućama godišnje donosi 200 milijardi eura gubitaka, izračunala je Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta u EU (Eurofound). Direktni je trošak vezan uz troškove liječenja i socijalnu pomoć oboljelima koji žive u neuvjetnim prostorima, a indirektna se šteta odnosi na izgubljenu produktivnost. Hrvatska ima veliki stambeni fond od 1,9 milijuna objekata, no analiza pokazuje da 10 posto stanova i kuća – njih oko 190.000 – ne zadovoljava osnovne kriterije za zdrav i kvalitetan život. Brojka je velika, no u sredini smo i europskom prosjeku.
Najmanje potleušica punih vlage, bezgrijanja i sanitarija, ima u Danskoj, 2,3 posto stambenog fonda, a najviše u Letoniji, gdje čak 30 posto stanovništva živi u neuvjetnim prostorima. Na dnu su još i Estonija i Rumunjska, ali i Poljska gdje je svaka peta kuća pala na testu u kojem se mjerili razni parametri: postojanje vlage, prokišnjavanje, sanitarije, komunalna infrastruktura...
Eurofound drži da bi se investicija uložena u uklanjanje stambenih manjkavosti isplatila nakon godinu i pol. Cijelu Uniju taj bi projekt stajao oko 295 milijardi eura, a usporedbe radi, samo ju je sanacija banaka stajala oko 5 trilijardi eura! Većina ušteda ostvarila bi se u zdravstvenom i socijalnom sustavu, koji bi manje novca usmjeravali za liječenje ljudi koji žive u neuvjetnim prostorima. Hrvatska bi, navode, svoj stambeni fond sredila za 1,2 milijarde eura, i ta bi se investicija vratila za godinu dana kroz manje izdatke za liječenje i socijalnu skrb.
Treće europsko istraživanje o kvaliteti života pokazuje da se kvaliteta stanovanja postupno poboljšala, no problemi kao što su grijanje, izolacija, vlaga i skučeni uvjeti i dalje utječu na znatan dio stanovništva u većini članica. Ti nedostaci negativno utječu na zdravlje, dovode do veće osjetljivosti na nesreće, a nepovoljno djeluju na produktivnost i ekonomsku proizvodnju.
Velike razlike
Znatne su razlike u standardima stanovanja u Europi. U Rumunjskoj 22 posto stanovništva nema ni WC ni tuš, dok je u razvijenim zemljama taj broj marginalan. U Hrvatskoj 1,5 posto stanovništva nema WC, a 2 posto kupaonicu.
Problemi povezani sa strukturnim problemima su rašireniji: 12 posto stanovnika EU ima problema s curenjem vode kroz prozore ili vlagom. U Hrvatskoj prokišnjava 14 posto stanova i kuća, vlaga se pojavljuje u 11 posto, a svaki peti objekt ima problema s komunalnom infrastrukturom.
Autori studije uvjereni su da je uklanjanje stambenih nedostataka dugoročna investicija koja bi donijela znatne društvene i ekonomske koristi. Po njihovu izračunu, Hrvatska zbog loših uvjeta stanovanja godišnje gubi 577 eura po stanovniku, Velika Britanija960, Slovenija 249, Poljska 2000, a Austrijanci ili Šveđani stotinjak eura.
Izvor: Vecernji.hr