"Izjave Dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića su nas zatekle te predstavljaju manipulaciju i pogrešno tumačenje zakonskih i prostorno - planskih odredbi.Nadamo se kako je ovakva medijska interpretacija samo plod nerazumijevanja i nesporazuma između novinara i župana.U suprotnom, motiv nestručnih izjava kojima se iskrivljuje istina ostaje nam nepoznat.
Ni u kojem slučaju nije dopuštena gradnja na padinama Srđa. U grafičkom dijelu plana točno se vidi da granica građevinskog područja ide magistralom (izuzev naselja Nuncijata). Izrijekom u tumaču piše "granica građevinskog područja naselja“ prema čemu se nedvosmisleno vidi da je nemoguće graditi na padinama Srđa. Prema rečenom, tvrdnja da je dopuštena gradnja od magistrale prema vrhu u potpunosti ne stoji, jer navedeno uopće nije građevinsko područje već područje zaštitne šume", zaključuje se u reakciji gradskih službi.
Zbog čega otpor i slanje negativne poruke investitorima?
No, pravo je pitanje zbog čega se iz Županije, odnosno Županijskog zavoda za prostorno planiranje, na čijem je čelu izvjesna Marina Oreb, toliko upiru i opstruiraju gradnju na dijelovima terena na kojima je i GUP-om grada Dubrovnika ali i Prostornim plan Županije Dubrovačko - neretvanske, dozvoljena, vrlo restriktivna, gradnja. Toliko restriktivna i zanemariva da je na većem dijelu obuhvata o kojem je Župan Dobroslavić govorio dozvoljena gradnja doslovce samo jedne jedine nadzemne etaže. Bilo bi dobro kada bi Župan, ili oni koji ga savjetuju, odgovorili na pitanje kako je moguće na terenu, na kojem je svom važećom prostorno - planskom dokumentacijom dozvoljena gradnja, izgraditi nešto što je niže od jedne jedine nadzemne etaže. A u ostatku istog građevinskog obuhvata eventualno - dvije. O kakvoj to onda izgradnji, i vidljivosti na padinama Srđa, govori Župan Dobroslavić. Kada je svakom normalnom jasno da se takvi objekti mogu vidjeti doslovce tek kada ste desetak metara udaljeni od njih.
Pravna nesigurnostNastup na Radio Dubrovniku Župana Nikole Dobroslavića, kojom prilikom je neargumentirano, posve neprovjereno i posve nekopetentno govorio o tobožnjoj izgradnji na padinama Srđa, nije ništa drugo nego slanje jedne vrlo ružne poruke zainteresiranim investitorima da u Dubrovniku mogu očekivati ništa drugo nego opstrukciju, najobičniji raspad sustava, kaos i jednu nevjerojatnu i nigdje u Hrvatskoj zabilježenu pravnu nesigurnost.
Na koncu, što uopće znači termin PADINE Srđa o kojem govori Župan Dobroslavić. Postoji li bilo kakav dokument koji točno defnira što su to padine. Jesu li se županovi suradnici potrudili od Zavoda za kartografiju zagrebačkog PMF-a pribaviti dokument koji definira što je točno PADINA. Naravno da nisu, jer znaju kakav bi odgovor dobili. Njima ovakva situacija zapravo najviše odgovara, kada sami, tzv. odokativnom metodom, mogu po vlastitom nahođenju definirati što je to padina. Koliko je poznato, u Hrvatskoj se gradnja ili eventualna zabrana gradnje, kada su u pitanju strmi tereni, definira pojmom kosine, dakle kosog terena na kojem je gradnja do određenog postotka ili stupnja nagiba dozvoljena ili nije. A pojam padina prostorno - planska dokumentacija ne poznaje. Ali izgleda da je poznata Marini Oreb i falangi županijskih urbanista, koji svojim nečinjenjem čine sve evidentniju štetu i Gradu i Županiji.
I važećim GUP-om grada Dubrovnika, kao i važećim Prostornim planom županije Dubrovačko - neretvanske, na obuhvatu o kojem je govorio Župan Dobroslavić, vrlo je jasno i do u detalje definirano što se na svakom centimetru terena može graditi, nakon čega je nekoliko investitora od domaćih vlasnika kupilo te terena i, jasno, započeli postupak ishođena dozvola potrebnih za gradnju. Da bi cijeli postupak onda zapeo, gdje drugo, nego na Županiji, odnosno Županijskom zavodu za prostorno planiranje i notornoj Marini Oreb. Koja u kuloarima ima običaj kazati kako "veže konja gdje joj gazda kaže". Jednostavno da čovjek ne povjeruje.
Koliko je poznato, jedini projekat koji nije opstruiran i na koji DNŽ nema baš nikakvih primjedbi, turistički je mega - projekat "Tri sestrice", koji se planira graditi, gle čuda, u Županovoj matičnoj općini Dubrovačko Primorje, i kojega je upravo Župan Dobroslavić, u vrijeme dok je bio Načelnik te Općine, i započeo. Interesantno je kako, iako se radi o turističkom mega - mamutu, po vrijednosti čak pet puta većem od razvikanog Golfa na Srđu, prostorno planski baš sve štima, i tamo Županija, a niti Župan, a niti Marina Oreb, nemaju nikakvih primjedbi. Tamo izgleda nikome ništa ne ometa pogled, tamo nema kosina, nema niti padina, poznato je da se Općina Dubrovačko Primorje nalazi na pola puta od Osijeka prema Valpovu. U ravnoj Slavoniji, pa kako onda može biti govora o kosinama, padinama ili nagibu.
Kakvu to razvojnu politiku vodi Županija?Kada je u pitanju Županijski zavod za prostorno planiranje, odnosno ukupna "razina" Županije Dubrovačko - Neretvanske, malo bolji poznavatelji situacije rekli su nam kako ovo nije prvi put da se upravo s te razine "miniraju" nepoćudni strani ili pak domaći investitori. Naime, javnosti je poznat slučaj kupnje većeg obuhvata na otoku Mljetu, od strane izvjesnoga Ruskog investitora, koji je uložio milijunska sredstva u kupnju tog zemljišta. Koje je, naravno, već tada bilo definirano kao zemljište u građevinskom obuhvatu. I onda birokratski - muk. Koji traje evo već desetak godina. Dakle, strani investitor je uložio milijunska sredstva, kupio zemljište koje je važećom prostorno - planskom dokumentacijom definirano kao građevinsko, i već godinama ne može doći čak niti u situaciju da započne postupak ishođenja građevinske dozvole.
Dalje, tu je i projekat jednog Norveškog fonda koji je kupio građevinsko zemljište istočno od hotela Croatia u Cavtatu. Naime, Norvežani su, za iznos od 24 milijuna eura, od domaćih vlasnika kupili terene na predjelu "Rajkov Dol", na kojima su, sukladno važećoj prostorno - planskoj dokumentaciji, planirali gradnju jednog Hotelsko - apartmanskog kompleksa. Prije postupka ishođenja građevinske dozvole, GUP Općine Konavle propisao je obveznu izradu UPU-a (Urbanističkog plana uređenja). Investitor je bio suglasan financirati i taj plan, no sve opet, tvrdi naš sugovornik, zapinje na Županiji DNŽ, koja nekakvim prostorno - planskim vratolomijama nalaže izgradnju JAVNE prometnice upravo kroz samo središte planiranog obuhvata. Budući da je "nalog" u prostornom planu i proveden, dakle planirana prometnica po sredini presjeca obuhvat, strani investitori su učinili jedino što su mogli: Otišli su iz Hrvatske, a uložene milijune vjerojatno mogu zaboraviti. Na žalost, trakvih slučajeva ima još, no vjerovalo se, tvrdi dalje naš izvor, kako je takva praksa prestala s odlaskom iz javnog života velikog bossa Frana Matušića, koji nije propustio vrcajući med polizati prste. Očigledno se u procjeni pogriješilo.
Reket ili...?Na kloncu, kada se svemu pribroje eventualni, najnoviji, pokušaj opstrukcije stranih investitora u režiji Županije Dubrovačko - Neretvanske, s pravom se može postaviti pitanje: Kakvu to razvojnu politiku vodi Župan Nikola Dobroslavić i njegov najuži tim? Je li u pitanju politika opstrukcije i nezapamćene političke bahatosti. Ili je u pitanju nesnalaženje? Ili je u pitanju klasično kazneno djelo reketa, o čemu se u kuloarima sve više šuška?
/Ivica Granić/