Tako će Gordan Lederer, koji je poginuo prije 24 godine na radnome zadatku, prenoseći istinu o Domovinskom ratu, dobiti spomenik koji će biti trajna uspomena na njega i ostale zaposlenike HRT-a koji su stradali u ratu, javlja hrt.
Kako bi se dostojno obilježilo mjesto pogibije kolege Lederera, HRT je 30. prosinca 2013. raspisao javni poziv za idejno kiparsko-arhitektonsko rješenje spomen-obilježja Gordanu Ledereru. 15. svibnja 2014. ocjenjivački sud u sastavu prof. Nikola Albaneže, prof. Milan Bešlić, arhitekt Nenad Fabijanić, prof. Vesna Kusin, prof. Biserka Rauter Plančić, prof. dr. Ive Šimat Banov te akademkinja Marija Ujević Galetović za spomen-obilježje Gordanu Ledereru izabrao je rad kipara Petra Barišića te arhitekata Kate Marunice i Nenada Ravnića pod nazivom Slomljeni pejzaž. Ocjenjivački sud odluku je donio navodeći među ostalim kako taj kiparsko-arhitektonski prijedlog najcjelovitije sažima svu slojevitost spomen-obilježja u njegovim simboličkim konotacijama izraženim velikom likovnom čistoćom i jednostavnošću.
Spomenik će, zajedno s gradonačelnikom Hrvatske Kostajnice, otkriti glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, koji je bio i osobno angažiran u svim fazama projekta izrade spomen-obilježja.
Hrvatska radiotelevizija ovime nadoknađuje ono što je trebalo i prije učiniti. Želimo se svakome od naših poginulih kolega odužiti odgovarajućim spomen-obilježjem, i to na mjestu na kojemu su izgubili život, pojasnio je Radman.
Izrada spomenika zabilježena je i kamerom, na temelju čega će nastati dokumentarni film, čiji je autor voditelj projekta izrade spomenika Milan Bešlić. Film će, kao i katalog, biti gotov ove jeseni te omogućiti da se s tim projektom upozna i šira javnost. Prema njegovim riječima, spomenik prenosi poruku o profesionalnosti i moralu te ih sažima u jednu estetsku cjelinu. Radovi na spomeniku započeli su u proljeće, a dovršeni su koncem srpnja kako bi sve bilo spremno za svečano otkrivanje 10. kolovoza.
Slomljeni pejzaž prikazuje krug s lećom koja simbolizira kameru i jedan je od najljepših spomenika Domovinskoga rata, a njegov autor Petar Barišić kaže kako je inspiraciju dobio gledajući kadrove Banijskih ratnih praskozorja, koje je snimio Lederer.
On je pogođen snajperskim metkom, kamera je pala, staklo je propucano… I mi smo tako napravili sa spomenikom, veliku leću koja se nalazi unutar kruga propucali smo snajperskim metkom na isti način na koji je on, nažalost, ubijen. Željeli smo dobiti svjedočanstvo o tome što se dogodilo, a metak je napravio paukovu mrežu, koja se vidi na njegovim snimkama, rekao je Barišić.
Prema zamisli autora spomenik je krug života, savršenstvo koje je nasilu propucano i prekinuto, kao što je i HRT-ov snimatelj tragično izgubio život. Slomljeni pejzaž simbolizira pomak u slici razbijenoj udarom metka.
Posebnost spomenika je i u tome što će se njegovo zrcaljenje vidjeti i noću, a bit će vidljiv i iz samoga grada Hrvatske Kostajnice. Na arhitektonskoj izvedbi rješenja radili su Kata Marunica i Nenad Ravnić, koji su rekli kako je realizacija bila zahtjevan zadatak jer je spomenik trebalo uklopiti u ambijent brda Čukur iznad Kostajnice te osmisliti pristupnu stazu.
Najveći izazov bili su nam kratki rokovi i nabava materijala, odnosno čeličnoga okvira i leće, tj. stakla za leću. Velika nam je čast bila sudjelovati u izgradnji spomenika i želja nam je da ga ne prihvate samo stručni krugovi, nego i ljudi koji tamo žive kao i oni koji će tamo dolaziti, rekla je Kata Marunica.
Gordan Lederer rođen je u Zagrebu 21. travnja 1958., a diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti. Bio je vrstan znalac snimateljskoga zanata, a 1988. počeo je raditi na HTV-u. Osim po snimkama sa samoga početka Domovinskoga rata poznat je i po drugim snimkama, pa je tako svojom kamerom zabilježio i stradanja Kurda u sjevernome Iraku, a kao snimatelj se angažirao od samih početaka agresije na Hrvatsku. Snimao je događanja u Kruševu, Kninu, Lovincu, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak.
Njegove snimke Banijska ratna praskozorja, na kojima je u ranojutarnjoj izmaglici uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihove poglede i kretnje pri izviđanju neprijateljskih položaja popraćene pjesmom Brothers in arms mnogima su ostale u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.