Ključne bitke HDZ-a i SDP-a vode se u četvrtoj i desetoj izbornoj jedinici

Uzimajući ih u obzir i vodeći računa koliko je lani prema D’Hondtovoj metodi izračuna mandata kojoj koaliciji ili stranci nedostajalo da izgube ili osvoje mandat, definirali smo ključne izborne bitke u pojedinim izbornim jedinicama te načinili i prognozu rezultata.

Neuspjeli eksperiment?

Sklonost lijevoj ili desnoj opciji u pojedinim izbornim jedinicama toliko je izražena da HDZ i SDP sa svojim partnerima imaju svoje pozitivne i negativne limite tako da, što god dobro ili loše učinili, njihovi izborni rezultati uvijek se kreću u određenim okvirima. Tako je u 8. izbornoj jedinici 2000. i 2011. HDZ, jer je bio kažnjen, osvojio dva mandata, a tri kad su birači bili motiviraniji, dok SDP nikad nije imao manje od sedam mandata. Ili u 3. izbornoj jedinici HDZ je pretplaćen na četiri mandata, izuzev 2011. kad je izašao sam i osvojio tri mandata, piše večernji.hr

Dio birača obiju vodećih opcija stabilno je biračko tijelo koje uvijek glasa za njih bez obzira na sve minuse i pluseve. Oni koji su u Mostu prepoznali “treći put” i vrijednosti koje im nedostaju u politici opet će za njih glasovati jer drže da su ispunili misiju, koliko god drugima bili iritantni. Opći doživljaj okolnosti kroz koje smo prošli jest da je to bio “neuspjeli eksperiment”, za koji će jedni kriviti Karamarka i HDZ, drugi Most i Oreškovića, a treći sve njih. Premda je promjena na čelu HDZ-a motivirajuća, ako ne za desno HDZ-ovo krilo koje baš i nije usrećeno s “bruxelleskim Plenkijem”, jest za umjerenije i one za čiji je ukus Karamarkova koalicija bila isuviše desno. I stoga, u Narodnoj koaliciji, ali i Mostu, inzistiraju na tomu da jedan čovjek ne znači promjenu te da je to i dalje onaj isti HDZ koji je izazvao političku nestabilnost. Iako, strah od povratka ekipe Zorana Milanovića na vlast bit će sasvim solidan impuls za birače naklonjene desnim opcijama.

Pad Vlade, lanjski neuspjeh manjih lijevih stranaka te pridobivanje HSS-a mogli bi donijeti glasove SDP-ovoj koaliciji. Mogli bi im se vratiti birači koji su ih lani kaznili. SDP izlazi na izbore uglavnom s istim ljudima i nema razloga da njihovi birači reagiraju bitno drugačije premda im je HDZ na čelu s Karamarkom bio veća motivacija od Plenkovićeva HDZ-a. Bitna je promjena što Milanović sada ide na izbore s HSS-om, a bez laburista, što je u nekim izbornim jedinicama beznačajna promjena, a u nekima bi mogla utjecati na rezultate.

Analiza izbornih rezultata od 2000. do 2015. godine pokazuje da se ključne bitke HDZ-a i SDP-a vode u 4. osječkoj i 10. splitskoj izbornoj jedinici. Osim u tim dvjema izbornim jedinicama, promjeni mišljenja glasači su najskloniji u zagrebačkim 1., 2., 6. i 7. izbornoj jedinici, što znači da su u tim jedinicama birači najpodložniji i za tzv. treći put. Najtvrđa uporišta HDZ-u su 5. (Vukovar i Slavonski Brod) i 9. (Lika i Zadar) izborna jedinica, a SDP-u 1. (središte Zagreba), 3. (Međimurje) i 8. (Rijeka i Istra) izborna jedinica.

Dojam vara

Iako je dojam zbog izbornog uspjeha Mosta da su birači lani okrenuli leđa koalicijama HDZ-a i SDP-a, u 3., 4., 5. i 9. za njih je glasovao postotno najveći broj birača na svih pet izbora od 2000., dok u 2., 6. i 10. nisu daleko od najvećeg zbirnog rezultata. Obje koalicije ostvarile su u svim jedinicama bolji rezultat nego 2011. (osim u 8. jedinici), ponegdje i za gotovo 10 posto (9. jedinica). Ali koalicije nikad nisu bile veće, Hrvatska raste imala je šest, a Domoljubna koalicija osam stranaka. U 3., 5., 9. i 10. jedinici više od 70 posto birača glasovalo je za dvije vodeće koalicije, dok je najveća odbojnost prema njima u 8. jedinici gdje je za njih glasovalo samo 55 posto birača. To još uvijek nije najmanje jer je 2003. u 3. izbornoj jedinici za HDZ te SDP-Libru glasovalo ukupno samo 47 posto birača.

Okrupnjavanje političke scene privid je zbog velikih koalicija koje nastaju zbog visokog izbornog praga od pet posto. Dok se 2003. biralo između 412 kandidacijskih lista, lani ih je bilo nikad manje – 166. Broj neovisnih lista smanjio se s 28 na pet, samostalnih stranačkih lista s 204 na 97 i koalicija s 81 na 64, a lani je bio i rekordno najmanji broj kandidata – 2311, dok ih je 2003. bilo 5026. Najveće sužavanje izbora lani je bilo u I. izbornoj jedinici s 19 lista, dok ih je 2011. bilo 39.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.