Hrvatska se opet našla na popisu 15 najjadnijih zemalja 2015. godine portala Bloomberg i to prema takozvanom indeksu jada, koji je rezultat zbroja stope nezaposlenosti i promjene indeksa potrošačkih cijena.
Na prvom mjestu je Venezuela, koja je daleko "najgora", a slijede Argentina, Južna Afrika, Ukrajina i Grčka. Prve tri zemlje nisu se puno pomaknule u odnosu na Bloombergov popis iz 2014. godine, kada su držale tri od prva četiri mjesta.
Hrvatska je pak u odnosu na prošlu godinu bolja za jedno mjesto.
Venezuela ima procijenjenu stopu inflacije od čak 78,5 posto, više od četiri puta veću od Ukrajine. Bloomberg ističe kako je nedostatak osnovnih dobara u Venezueli takav da im je susjedni Trinidad i Tobago ponudio toaletni papir za naftu.
U najgoroj situaciji je Venecuela, gdje se inflacija procjenjuje na čak 78,5%. Osim toga, javljaju se nestašice osnovnih potrošačkih dobara, pa su došli u situaciju da im je susjedni Trinidad i Tobago ponudio razmjenu toaletnog papira za naftu.
Na listi 15 najjadnijih su i Grčka, Španjolska, Portugal i Italija, koje još uvijek u potpunosti dovele u red javne financije.
Što se tiče Hrvatske, problemi su nam poznati. Gospodarstvo je šest godina u recesiji, a stopa nezaposlenosti je među najvišima u Europi.
Iako je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježen blagi rast BDP-a, on nije ni izbliza dovoljan da bi potaknuo veće zapošljavanje, a upitno je i hoće li se pozitivan trend održati. Da bi se proglasio izlazak iz recesije potrebna su dva uzastopna kvartala rasta.
Naime, tromjesečni bruto domaći proizvod za četvrto tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,3% u odnosu na isto tromjesečje 2013., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni 27. veljače.
Analitičari RBA poručili su kako unatoč pozitivnijim pokazateljima u posljednjem tromjesečju 2014. je zaključena kao šesta recesijska godina, s realnim smanjenjem gospodarstva od 0,4%.
Stoga se očekuje da će podaci po sastavnicama BDP-a (najavljeni za 6. ožujka) potvrditi negativan doprinos domaće potražnje (osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje) dok je negativna kretanja zasigurno ublažavala inozemna potražnja odnosno izvoz roba i usluga. Kumulativno od početka krize Hrvatska je izgubila oko 12,4% realnog BDP-a vrativši se tako na razine iz 2004/2005 godine.
