KOLIJEVKA NEPRAVDE Hrvatska ima najviše invalida u Europi

Piše: Ivan Sršen, dipl. pravnik, za Glas Grada

U pravilu, kada nastupi kriza, iskustva razvijenih europskih zemalja pokazuju da će radnici manje ići na bolovanje, rjeđe odlaziti u mirovinu te se posvetiti poslu u želji da ga ne izgube. No, to je razvijena Europa.

U Hrvatskoj će se bolovanje koristiti kao da krize nikada nije ni bilo, a statistika koja svjedoči o umirovljenju pokazat će da želimo raditi što kraće, čak i kada siromašne mirovine ne garantiraju ugodnu starost.

A kada su u pitanju invalidska prava i mirovine, statistika će nas prokazivati kao vodeću zemlju u Europi, čak i kada se u obzir uzmu ratni vojni invalidi. Prema rezultatima istraživanja "Zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina", a koje je, u suradnji s poslovnim časopisom Banka, provela Marijana Bađun s Instituta za javne financije, u Hrvatskoj neko od invalidskih prava koristi svaki osmi građanin, točnije njih 12 tisuća na 100 tisuća Hrvata. Blizu te iste brojke bit će još jedino Turska, dok će Belgija, Latvija i Italija na istom uzorku brojiti samo 2500 korisnika.

Naravno, visoke brojke, među ostalim, posljedica su Domovinskog rata i velikog broja ratnih vojnih branitelja, no rezultati istraživanja ukazuju na to da nam u prilog ne idu ni zakonski propisi i pojava korupcije, ali i socioekonomski status građana, uvjeti rada, zdravstveni pokazatelji, kao i neusklađenost baza podataka. Ovdje moramo apostrofirati, da zabrinjava i podatak da je oko 60 posto primatelja invalidskih mirovina kod nas u radno aktivnoj dobi, a čak 43 posto je mlađe od 59 godina.

Među korisnicima invalidskih mirovina u Hrvatskoj treba razlikovati dvije skupine - jednu čine oni koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojih ima oko 255 tisuća, a ostatak, oko 71 tisuću, čine vojni invalidi, invalidi Domovinskog rata i pripadnici HVO-a. Goleme su razlike među visinama mirovina pripadnika ovih dviju grupa. Prosječna invalidska mirovina za one koji su je stekli prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u siječnju prošle godine iznosila je 1.929 kuna, dok je prosječna mirovina branitelja dosegla 4.931 kunu. Gotovo polovica braniteljskih mirovina veća je od pet tisuća kuna, a oko 57 posto ostalih korisnika invalidskih mirovina prima mjesečno između 1.500 i 3.000 kuna. Prosječan staž korisnika invalidskih mirovina iznosi 23 godine i 5 mjeseci, a prosječna dob korištenja ovih mirovina nešto je veća od 19 godina. Za usporedbu, prosječan staž korisnika starosnih mirovina je 31 godina i 6 mjeseci, a prosječna dob korištenja je oko 18 godina.

Značajne su razlike između dviju skupina invalidskih mirovina i prema postotku tjelesnih oštećenja osoba koje ih primaju. U grupi onih koji su mirovine stekli temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, najviše ih ima tjelesno oštećenje od 70 posto. Među primateljima braniteljskih mirovina 861 osoba ima stopostotno oštećenje, a 80 posto je onih čije je tjelesno oštećenje od 20 do 40 posto.

Broj invalidskih mirovina rastao je tijekom cijelog proteklog desetljeća, a najviše u 2008. i 2009. godini.

Kako ističe Bađun, istraživanje o invalidskim mirovinama dio je znatno veće analize kompletnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj, a čiji je cilj ispitati mogućnosti i način uspostave njegove održivosti, ali i potaknuti javnu atmosferu u kojoj će bit moguć društveni dogovor o reformskim rješenjima. Po meni, mirovinski sustav davno je trebalo preorati! On je, naime, kolijevka velikih nepravdi!

Prema statističkim pokazateljima, u ožujku ove godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 328.018 korisnika invalidskih mirovina odnosno 27 posto od ukupnog broja korisnika mirovina u zemlji. Najveći dio njih, 255.358 korisnika, pravo na invalidsku mirovinu ostvario je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dok su preostali isto dobili na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja i Domovinskog rata.

Istaknuli su se, kaže Bađun, podaci koji svjedoče o udjelu rashoda za invalidske mirovine u ukupnim rashodima za mirovine, i to posebno kada se usporede podaci za Europsku uniju i našu zemlju. Prosječni udio rashoda za invalidske mirovine u ukupnim rashodima za mirovine 27 zemalja Europske unije 2005.godine iznosio je 15,9 posto, dok su brojke za Hrvatsku znatno veće, 26,2 posto.

Nije toliki problem što svaki osmi Hrvat koristi invalidska prava. Veći je problem što država ne vodi evidenciju, a to omogućava zloupotrebu. A najgore je to, što su velike razlike u mirovinskim primanjima dovele do rastakanja hrvatskog društva od strane bivše vladajuće strukture a sve radi ostvarenja pojedinačnih i grupnih interesa.

Dr. Drago Rubala, jedan od glavnih aktera priče o lažnim invalidskim mirovinama, pokrenuo je do sada neviđenu lavinu možebitnih istih događanja i u drugim gradovima, pa tako i u Dubrovniku.

Umirovljenici Dubrovnika stoga očekuju od nove vlasti početak kontrole svih invalidskih mirovina koje godišnje pojedu 9,3 milijarde kuna.

Na znanje Ministarstvu rada  i mirovinskog sustava.