KOLUMNA DR. LJILJANE RAKIĆ: Sunce i naša koža!

Ozonski sloj koji nas štiti je jako bitan, a nalazi se u stratosferi na visini  od oko 25 km. Sunčeve zrake koje dopiru do nas sastoje se od infracrvenog spektra, vidljivog spektra svjetlosti, ultraljubičastih A zraka ( UVA ) i ultraljubičastih B zraka (AVB ). Infracrvene zrake su odgovorne za prolazni eritem ( crvenilo ) i sunčanicu. Vidljivi spektar je odgovoran za starenje kože, kao i UVA zrake, koje prodiru duboko u kožu, te oštećuju njezina elastična vlakna, zbog čega nisu odgovorna samo zbog sudjelovanja u procesu starenja kože, nego sudjeluju i u procesu nastanka nekih  zloćudnih tumora kože. Dobra sdtrana AVA zraka je to da izaziva pigmentaciju i tamnjenje kože.

AVB zrake mogu izazvati opekline, a dugoročno- starenje kože i neke vrste raka kože ( ne smije se zaboraviti da koža pamti i zbraja izloženost suncu svaku sekundu otkad smo se rodili ). Pozitivno je da potiću stvaranje melanina i sintezu vitamina D. 

Postoje osobe koje su izuzetno osjetljive na sunčeve zrake. Obično su to ljudi plavih očiju i svijetle , bijele kože s malo pigmenta. Zapravo postoji 5 tipova kože: od sasvim svijetle kože u osoba s plavim očima i kose preko svijetlo smeđe i smeđe boje očiju i kose, do tamnoputih crnih očiju i kose i crne boje kože.

 Svi se moramo štititi od sunčevih zraka preko cijele godine, pogotovo u područjima s puno sunčanih dana, kada je UV index visok. Danas su nam dostupni raznorazni pripravci sa zaštitnim faktorom. Najviši zaštitini faktor je 50+ (SPF 50+). Potrebito je isti namazati pola sata prije izlaganja i ponovno nakon 2 h, jer se djelovanje gubi nakon 2,5 sata. Svakako treba naglasiti da nas nijedan faktor  ne može sasvim zaštititi; stoga je najbolje ne izlagati se suncu između 10-17 h, nositi prozračnu odječu, zaštititi glavu kapama i šeširima sa širokim obodom, zaštititi oči sunčanim naočalima sa zaštitnim faktorom, te uzimati dovoljno tekućine i konzumirati laganiju hranu.