KONAČNO! Novi zakon propisuje vrtoglave kazne za devastaciju obale

Općina Konavle, mjesto Molunat izvrstan je primjer koji pokazuje kako je to kada priroda nagradi, a čovjek uništi. Ovo je najjužnije turističko mjesto u Hrvatskoj, ljeti obala prepuna lažaljki, danas tek okupana valovima.

Samo na primjeru ovog malog mjesta na jugu Hrvatske, mjesta Molunat, možemo vidjeti kako izgleda devastacija obale koja se događa već godinama, bez ikakve kontrole i bez ikakvih kazni.

Komunalni redari, lučka kapetanija, pa i policija, svi su upoznati s problemom betonizacije pomorskog dobra. No pomaka nema. Iz godine u godinu ovdje niču nove plaže i nova pristaništa.

Na oko tri kilometra obale ovdje u mjestu Moluntu gotovo da nema mjesta, uvale koja nije betonizirana, to jest privatizirana. Od krajnjeg juga, Vruje, Zmajana, pa do Umaga, problemi na cijeloj obali. Trend je da se sve više obale nasipa, tvrde iz Zelene istre.

"Mi smo svjedoci da i same jedinice lokalne samouprave ne poštuju uvijek sve zakone, ne poštuju procjene utjecaja na okoliš i same imaju tu tendenciju da promoviraju projekte koji nasipavaju pomorsko dobro i podilaze turističkom sektoru", kazala je za Dnevnik.hr Irena Burba iz Zelene Istre.

Papir sprema velike promjene, od inspekcijskih ovlasti za komunalne redare i lučke kapetanije pa do vrtoglavih kazni i rušenja postojećih građevina.

"Za nezakonitu gradnju, recimo jednog mula kazna seže i do 130 tisuća eura. Ono što je napravljeno na pomorskom dobru, a nije u prostornim planovima općina i gradova bit će uklonjeno", upozorava Josip Bilaver iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Pokret otoka: "Zadovoljni smo, ali može još i bolje"Novi zakon donosi i to da niti jedna plaža u cijelosti ne smije biti zatvorena ili ograđena. Iz Pokreta otoka koji je imao najviše kritika na nacrt zakona su zadovoljni, ali kažu da može još i bolje.

"Članak 86. kojem se definira da u nenaseljenim turističkim područjima koncesionar može zauzeti 70 posto plaže, dok 30 posto može ostati javno, smatramo da je maksimum koji koncesionar može zauzeti trebao biti 50 posto, i tu pozivamo javnost da unutar mrežnog savjetovanja reagira“, rekla je Maja Jurišić iz Pokreta otoka.

Zakon o pomorskom dobru jasno kaže kako je upravljanje pomorskim dobrom odgovornost lokalnih samouprava, a ako općine to ne budu u stanju, ovlasti će ići županijama. Novi zakon jasno propisuje i kako se dohranjuju plaže, a uvode se i natječaji za koncesije. Sve ovo zvuči sjajno no pogled na obalu ostavlja zrno sumnje. Jer može li jedan papir riješiti desetljeća nereda na hrvatskom pomorskom dobru, bez ljudi na terenu, teško, donosi Dnevnik.hr.