Predmet se trenutno nalazi na Ustavnom sudu, a ako odluka ustavnih sudaca ne bude išla u prilog građana koji od 1996. vode sudsku bitku za povrat svoje djedovine, Gredelj najavljuje da će pravdu potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
- Odlučili smo se za javni apel jer smo nakon petnaest godina vjere u pravosudni sustav RH konačno zaključili da čitav sustav radi na opstrukciji načela vladavine prava – tvrdi Gredelj. U pismu traži da se ispita zašto DORH nije djelovao prema Ustavu i zakonu, da se utvrdi odgovornost dužnosnika i djelatnika Ministarstva pravosuđa RH koji su donosili tri različita mišljenja i, na koncu, da se zahtjevi bivših vlasnika pozitivno riješe.
Nevolje vlasnika zemljišta ne Prevlaci datiraju još iz 1917. godine, kad im je zemlju oduzela tadašnja Austro-Ugarska. Kako se ta država godinu dana kasnije raspala, vlasnici nikad nisu bili isplaćeni. Vlasnici su bili u posjedu tog zemljišta sve do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća kad im je bivša JNA to zabranila zbog gradnje vojne baze. Kad je donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu u bivšoj Jugoslaviji, bivši vlasnici su se ponadali će im za oduzetu zemlju Republika Hrvatska napokon isplatiti naknadu, međutim tek je tada za njih počela mučna pravna bitka.
- Tad se pokazala prava zloupotreba pravne i političke moći koja traje do danas – veli Gredelj i objašnjava kako je prvo 1998. godine Ministarstvo pravosuđa zaključilo da se na sporne nekretnine ne može primijeniti Zakon o naknadi za imovinu oduzetu tijekom komunističke vladavine jer je odluka o izvlaštenju donesena 1917. godine, u vrijeme Austro-Ugarske. Zatim, 1999. godine, stiže dijametralno suprotno mišljenje da je imovina ipak oduzeta bivšim vlasnicima 1955. godine bez valjane pravne osnove te da se na te slučajeve treba primijeniti Zakon o naknadi.
- Međutim, tad se to područje proglašava vojno-strateški važnim pa se vlasnicima nude smiješni iznosi naknada od nekoliko lipa po četvornome metru – napominje Gredelj. Kad su se vlasnici žalili argumentirajući to činjenicom da je na Prevlaci predviđena demilitarizacija, 2008. godine je stiglo treće tumačenje prema kojem uopće nemaju pravo na naknadu jer je zemljište oduzeto 1917. godine. Vlasnicima, pak, glavni argument da im je zemljište oduzeto baš u bivšoj državi jest to što im Austro-Ugarska nikad nije isplatila naknadu, a bez posjeda su ostali 1955.