Javni uvid o Prijedlogu UPU-a Nuncijata trajat će osam dana, počevši od srijede, 15. srpnja pa do, zaključno, 22. srpnja 2020. godine, a može se ostvariti svaki dan od 9:00 do 21:00 sati u Luži, na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika te u informacijskom sustavu prostornog uređenja, piše Dubrovački dnevnik.
Inače, putem nadležnog Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grad Dubrovnik pokreće tri javne rasprave o prijedlozima Urbanističkih planova uređenja. Osim Urbanističkog plana uređenja braniteljskog naselja na Nuncijati, Grad Dubrovnik pokreće i javne raspravu o Prijedlogu UPU-a 2.2 „Sv. Jakov“ te o Prijedlogu Izmjena i dopuna UPU-a Turističke zone Orašac - Vrtovi sunca.
Gradska pročelnica Jelena Lončarić je kazala nešto više o kronologiji.
„Gradsko vijeće je 2009. godine dodijelilo zemljište braniteljima na Nuncijati, tad je pokrenuta izrada Detaljnog plana uređenja, prostorno-programska studija, konzervatorska podloga, no radi okolnosti ta je rasprava dugo trajala i prekidala se. Konačno je 2015. godine donesena zadnja odluka, a u lipnju 2016. i javna rasprava. UNESCO-va promatračka komisija je 2015. bila u Dubrovniku i dala svoje izvješće sukladno kojem se tražila zabrana gradnje na zapadnim padinama Srđa pa je Ministarstvo odbilo dati pozitivno mišljenje na prijedlog UPU-a. Završetkom izrade radne verzije konzervatorske podloge s ministarstvom smo održali niz sastanaka pa su dali detaljne smjernice i izradili smo niz studija koje su pokazale vizualnu izloženost. Dogovorili smo ovu koncepciju plana koja se danas prezentira. Radi biljeg prometnog povezivanja ovog prostora u studenom su stupile na snagu izmjene i dopune GU-a te je planiran novi pristup Nuncijati,“ izjavila je.
Jurica Knego u ime stručnog izrađivača je predstavio detalje Plana.
„Dakle, 2018. godine je napravljen prvi preduvjet tj. da se odredi buffer zona. Uslijedio je niz sastanaka s dionicima i niz modela. Buduća gradnja se mora uklopiti u prostor na način da se što manje gradi na višim mjestima te da se poveća udio zelenih površina, rečeno je,“ izjavio je Knego te naglasio i važnost spojne ceste.
„Suglasnost na novu spojnu cestu dao je 2019. godine Konzervatorski odjel te je ta cesta uvrštena u UPU. Ona se nalazi izvan obuhvat Plana, ali je propisana kroz postupke za provođenje. Konzervatorski odjel je prihvatio jednu od dvije ponuđene varijante i kazali kako treba izraditi HIA-u,“ izjavio je Knego.
Naglasio je kako se danas provodi ponovna javna raspravu. Predstavio je i po čemu se razlikuju rješenja iz 2016. od ovih današnjih.
„Prema 2016., stambena namjena je bila u JZ dijelu i SI, a novim prijedlogom, obzirom na vizualnu eksponiranost, postignut je dogovor da se izuzme iz jednog dijela te će tu biti sportsko – rekreacijska namjena. Zona mješovite namjene, zbog svojih gabarita, je ukinuta. Imamo isključivo gradnju stambenih zgrada. Broj čestica je povećan na 54 od čega imamo 36 za gradnju samostojećih, a ostatak za gradnju dvojnih građevina. Sam koncept prostornog uređenja je takav da imamo čestice stambene namjene, dakle gospodarsku namjenu, u prvom redu trgovačku, sportsko-rekreacijsku namjenu, zonu gdje će se nalaziti predškolska ustanova, javne zelene površine,“ kazao je te kazao nešto više o načinu gradnje i namjeni.
„Ovim odredbama plana je početno naše razmišljanje bilo da se ovim planom, radi osjetljivosti krajobraza, postrože uvjeti pa je određeno da to bude niska gradnja. Što se tiče gospodarske namjene, razmišljalo se o potrebama građana Nuncijate, tu se u prvom redu radi o zgradi trgovačke namjene. Nuncijati nedostaju takvi sadržaji. Što se tiče javno-društvene namjene, smanjena je njena ukupna površina te je proglašen zeleni koridor između crkve i spomenute čestice. Propisana je dozvoljena visina objekta i obveza da ta zgrada ne smije nadmašiti crkvu Navještenja. Što se tiče sportsko-rekreacijske namjene, povećana je ukupna površina te je omogućena gradnja dodatnih sadržaja, dakle uz vanjska igrališta to mogu biti boćališta, sprave za vježbanje…,“ izjavio je dodavši kako se kroz cijeli plan proteže zelenilo te kako ima puno zelenih zona.
Dubravko Bačić ispred izrađivača predstavio je Procjenu utjecaja (HIA) na dobro Svjetske baštine, povijesnu jezgru Grada Dubrovnika, a tiče se priključne ceste od naselja do državne ceste D8 i žičare kao imaginarnog rješenja za koje ne postoji idejno rješenje.
„Ona je 2019. godine uvjetovana od Ministarstva kulture odnosno Konzervatorskog odjela. Potrebno je bilo napraviti studiju, a ona će se završiti kad cijeli postupak bude pri kraju. O tome se puno govorilo 2018. godine u kontekstu proširenja buffer zone,“ kazao je.
„Postoji kvantitativni i kvalitativni aspekt analiza. Ovdje se procjenjuju tri različite stvari, dakle plan, cesta i taj koridor u istraživanju koji je imaginarni pravac koji se odnosi na žičaru, ali ne postoji idejno rješenje. Osim procjene konkretnog zahvata, važan aspekt je i analiza i prikaz trenutnog stanja. Buffer zona je povećana. Zabranjena je gradnja koja se vidi s područja zaštite,“ kazao je dodavši kako je 'bitno da se nova izgradnja harmonično uklopi na te padine, a da ne nadvisuje hrbat brda'.
„Vizualni aspekt je nešto što će UNESCO najviše zanimati,“ izjavio je.
Kako je kazao, studija je vrlo kompleksan mehanizam prilikom kojeg se ocjenjuju različiti atributi, ali i intenzitet i snaga promjene na te atribute. Intenzitet se ocjenjuje na skali od nula do devet.
„Vizualni aspekt je tu najosjetljiviji i najviše će biti predmet analize UNESCO-a, ali je zadatak da se sagledaju i ostali aspekti, primjerice okoliš,“ kazao je.
Kako je kazao, zaključak je kako je utjecaj projekta na samo zaštićeno područje neutralan, a na gruški zaljev blago negativan jer će se izgraditi novo manje stambeno nasilje, ali se također pretpostavlja da će taj utjecaj biti zanemariv ili vrlo slab zbog predviđenih mjera.
JAVNA RASPRAVA:
Mario Kos, udruga branitelja Dubrovnika: Može li nam se obećati da se ovo neće ponoviti nakon četiri godine i može li objasniti što je to mišljenje s pravne strane?
Lončarić: Obećanje ne mogu dati, ali mogu reći da provodimo postupak i mislim da ne bi trebalo biti nikakvih prepreka jer je Studija procjene na baštinu ocijenila da je neutralan utjecaj. Ne vidimo prepreku da UNESCO ne da pozitivno mišljenje. Kad Ministarstvo kulture UNESCO-u pošalje ovaj Prijedlog, postupak će trajati četiri mjeseca. Dakle, to je njihovo mišljenje koje je u ovom postupku obvezujuće.
Slobodan Vuković: Ispred Društva arhitekata ću kazati samo nešto kratko jer sam 2016. godine sudjelovao u verziji. Čestitam na pomaku. Skrenuo bih pozornost na cestu, taj koridor zelenog pojasa neka se previdi unutar tog dijela i s jedne i s druge strane. Ovdje nisam vidio, a trebale bi se vidjeti, etape realizacije. Trebale bi biti prisutne u planu da se mogu pratiti i koordinirati sve aktivnosti, a pri tom mislim na infrastrukturu. Trebalo bi razmišljati sada i o zapadnom pristupu na plato Srđ.
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik
Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik