O vrijednoj kolekciji fragmenata keramičkih predmeta, drugoj po veličini i starosti kolekciji te vrste, koja baca sasvim novo svjetlo na život i navike ljudi iz doba paleolita, opširne su reportaže donijeli New York Times i niz znanstvenih časopisa.
U njima se navodi kako je keramika pronađena u Veloj spili svjedočanstvo kako je ta umjetnost cvjetala tisuće godina prije nego što je keramika ušla u svakodnevnu upotrebu.
Spilja korištena 20 tisuća godina prije Krista
“O ljudima ledenoga doba do sada smo najviše znali po kamenom oruđu kojim su se koristili i po lovu na mamute pomoću zamki. Ali najnovija otkrića u Hrvatskoj sugeriraju da su ljudi tog vremena keramiku koristili, ne samo puno češće nego se to do sada vjerovalo, nego i da su u keramici izrađivali umjetničke predmete”, piše, među ostalim, New York Times.
Najstarija i najveća kolekcija ovakvih predmeta, nastala prije 30 tisuća godina, pronađena je na području Republike Češke. U njoj se posebno ističe izuzetna figurica gole žene, koja je poznata kao Venera iz Dolni Vestionica, češkog arheološkog lokaliteta.
Znanstvenici su do sada vjerovali kako je keramička umjetnost bila rijetka među ljudima ledenoga doba koji su živjeli nomadskim životom. Međutim, Rebecca Farbstein, arheologinja sa Sveučilišta Cambridge, koja je opisala kolekciju pronađenu u Hrvatskoj u najnovijem broju časopisa “PloS One”, kaže kako je sada jasno da su takvi predmeti zapravo bili uobičajeni, te da izrada keramike ima dužu povijest nego što se mislilo. Prvi artefakt u Veloj spili pronađen je još 2001. godine, no znanstvenici nisu odmah uočili njegovo značenje, pišu strani mediji.
Tek kasnije, kada je detaljno pregledan pronađeni predmet, shvatili su o kakvoj je vrijednosti riječ i vratili se na nalazište, te pronašli cijelu kolekciju dijelova keramičkih umjetnina iz ledenoga doba. Vela spila se nalazi na južnom obronku brda Pinski rat, iznad uvale Kale u Veloj Luci, i jedan je od najznačajnijih arheoloških prapovijesnih lokaliteta na području Europe.
Dosadašnja otkrića potvrdila su da je spilja kontinuirano naseljena od mlađeg kamenog doba, odnosno od oko 20 tisuća godina prije Krista, a nalazi upućuju i na povremenu čovjekovu nazočnost kroz brončano i željezno doba. Spilju su koristili i Grci, Rimljani, Bizantinci i drugi, sve do današnjih dana.