Zanimljvosti

Koristite ovih osam metoda i položit ćete ispit - bez učenja

Dolazi vrijeme ispita, vrijeme očajnog prebacivanja na TV-u u nadi kako ćete pronaći izgovor za ne učenje.

Koristite ovih osam metoda i položit ćete ispit - bez učenja
Donosimo nekoliko metoda kojima ćete  u glavi profesora stvoriti privid da nešto znate.

1. Fizičko sprječavanje asistentice da pristupi mjestu zločina

Nakon zauzimanja pozicije primaknite klupe zidu. Za drugu stranu se ne trebate brinuti jer se već nalazi štit studenata koji bi po mogućnosti trebali biti visoki, debeli ili sumnjivi.

2. Parafraziranje autora

Prosipanje iz šupljeg u prazno mora dobiti na težini. Kako? Tako što prije filozofiranja napišete da je to rekao Chomsky u svom djelu 'Bilo koje kojeg se možete sjetiti u tom trenutku'. „Prema riječima Howarda Zinna, bla bla...“ je mnogo uvjerljivije nego „bla bla“ samo po sebi. Profesorica će misliti da ste zaista pročitali, pa će vaše pametovanje postati naučeni podatak relevantan za teoriju koju predmet obrađuje. WIN!

3. Metoda slona

Studentica druge godine Fakulteta za promet i komunikacije, rekla je kako tijekom izvlačenja najčešće koristi tzv. Metodu slona, koja podrazumijeva „pisanje o svemu osim o onome što trebaš, ali tako da se i dotakneš te teme.
Pritom je veoma važno započeti odgovor pojmom na koji se odnosi pitanje, implicirajući da se o tome i radi u odgovoru.

4. Trijumfalizam pretenciozne pseudoznanstvene terminologije

Uz prethodno deskribirane posibilitete, de facto se mogu utilizirati i adicionalne. Abjudiciranjem kauzaliteta omnipervazivne konfundacije, moguće je transcendirati ga, te obfuskacijom absurdne esencije reminiscirati na personalnu elokvenciju i abondanciju. Perpetuiranje redundantnosti konsolidira nonrekogniciju, intelektualnom indifirentnošću kondicionirane, frazeolološko-terminološke abominacije koju koristimo kako profesor ne bi skontao da pojma nemamo šta nas uopće pita. Naravno, sve to prema Foucaultu ili Žižeku.

5. Prisluškivanje štrebera ispred amfiteatra

Dok vrijedni i odgovorni ljudi ponavljaju, te tako učvršćuju znanje koje su stekli napornim i poštenim radom, intelektualne pijavice na samo dva koraka udaljenosti parazitiraju. Neposredno pred ispit, logično je da će oni koji znaju o čemu se uopće radi u predmetu ponavljati samo najvažnije. Budite spremni da čujete mnogo stvari za koje niste ni znali da postoje i neka vas to ne obeshrabri. Važno je zapamtiti ključne pojmove koji se često ponavljaju i ubacivati ih u skoro svaki odgovor.

6. Strateško ubacivanje ključnih riječi

Prvo što trebate uraditi prije ispita je prelistati skriptu i vidjeti koji pojmovi se najčešće koriste. Kada počnemo pisati stvari koje „znamo iz života“, moramo paziti na to da ih upakiramo u skladu s predmetom. Primjera radi, lik koji sjedi ispred TV-a s vrećicom čipsa i poluzatvorenim očima je recipijent. To što on svake srijede ravnodušno gleda dnevnik, ne vjerujući pola onoga što čuje, a zatim gleda polu – dosadan film, je manifestacija prezasićenosti proizvodima informacijsko – komunikacijskog sustava. Otprilike.

7. Naglašavanje ono malo jada što doista znate

Ako se nekim čudom dogodi da vam je nešto ostalo u glavi od onog jednog predavanja na kojem ste bili greškom, to treba naglasiti žešće nego što Španjolci naglašavaju „r“ u „perro“.

Najbolji način je prividna tiskarska greška, zbog koje podebljate i naglasite neki važan pojam koji bi mogao stvoriti dojam da ste naučili. Najbolje je podebljati ključne riječi, imena autora ili brojčane podatke.

8.Zbunjivanje profesora

Iako je većina ovih metoda najbolje primjenjiva na društvenim fakultetima, postoje dobre strategije i za preživljavanje na mjestima gdje se od studenata zahtijeva konkretno znanje. Na primjer, za studente matematike vrlo je teško prepisati čitavo rješenje zadatka. Prepisivanje tolike količine podataka je rizično, oduzima mnogo vremena i ostavlja prostora za greške. Zbog toga se za matematiku, fiziku i slično preporučuje kombinacija minimalizma i pretjerivanja. Prepišite samo rezultat, i eventualno prva dva-tri reda zadatka, a ostatak prostora išvrljajte tako gusto, neuredno i zbunjujuće da profesor neće moći pregledati. Naravno, rezultat debelo naglasite i uokvirite sa svih strana. Tako se stvara dojam da ste zaista uradili zadatak, ali zbog nedostatka vremena i prostora ste morali sve stisnuti na nečitljiv način. Sve što profesorske oči vide je djelo neurednog genija.
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: Ilustracija
  • Objavljen: 16.04.2012 10:58
  • Posljednja izmjena: 16.04.2012 10:59

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.