Hoće li Berlusconi završiti kao Sanader? Neće, ima medije, komentiralo se ovih dana na londonskom World Travel Marketu. Iskreno, fućka se Hrvatskoj kako će završiti Berlusconi, važnije je kako će se kriza koja dramatično potresa Italiju reflektirati na hrvatski turizam. A tu stvari ne stoje dobro, iako nisu ni beznadne.Piše: Lukša Lucianović (za Glas Grada)S obzirom da će Talijani uslijed financijskih problema i nesigurnosti početi snažnije štedjeti, može se očekivati i da će manje putovati. Hrvatska bi mogla doživjeti značajan manjak tih turista, a Italija nam je jedno od triju najvažnijih tržišta. Uz Nijemce i Slovence, Talijani su nam najbrojniji gosti čiji bi se veći izostanak teško nadoknadio tzv. sekundarnim tržištima.
Najveću štetu zbog njihova gospodarskog posrtanja mogla bi imati Istra gdje stiže 40 posto Talijana, 20 posto ih odlazi prema Kvarneru, a ostatak pokupi Dalmacija.
Radi se, dakle, o iznimno važnoj emitivnoj zemlji iako posljednjih godina talijanski dolasci ili padaju ili stagniraju. Primjerice, 2005. godine imali smo registriran dolazak 1,252.684 Talijana, a lani 1,018.375. U rujnu ove godine, zahvaljujući lijepom vremenu, broj njihovih dolazaka i noćenja dostigao je dvoznamenkasti rast (povećanje od 19, odnosno 17 posto) što je fenomenalno, iako u kumulativu za devet mjeseci imaju rast tri posto.
Posljednje tri godine bilježimo stalan pad talijanskih dolazaka, što je manji problem u odnosu na ono što bi se moglo događati ako Italija gospodarski poklekne.Brojni Talijani zbog blizine i dobrih veza s domaćinima ostaju neregistrirani, ponekad do Hrvatske navrate samo na dan-dva zbog dobrog restorana ili provoda. Talijani su odlični potrošači, ne žale novca ako se dobro provode. Prema posljednjem istraživanju Instituta za turizam »Tomas Ljeto 2010.«, gosti s Apenina u Hrvatskoj troše po 67 eura na dan. Više od njih troše samo Britanci, Rusi, Francuzi i Nizozemci.
Najveću štetu zbog njihova gospodarskog posrtanja mogla bi imati Istra gdje stiže 40 posto Talijana, 20 posto ih odlazi prema Kvarneru, a ostatak pokupi Dalmacija.
Ovdje u 96 posto slučajeva dolaze vlastitim automobilima i kamperima, dva posto ih pristiže autobusima, a po jedan posto brodovima i avionom. Na Jadranu najviše borave u kampovima i privatnom smještaju iako ih ima dosta i u hotelima. Procjenjivalo se, inače, da će tijekom ove godine na odmor iz 60-milijunske Italije putovati 32 milijuna njezinih stanovnika, a sljedeće 33 milijuna. Najviše odlaze u Španjolsku i Francusku, no i mi smo pri vrhu želja.
Prema posljednjem istraživanju Instituta za turizam »Tomas Ljeto 2010.«, gosti s Apenina u Hrvatskoj troše po 67 eura na dan. Više od njih troše samo Britanci, Rusi, Francuzi i Nizozemci.
Talijani su tradicionalno vezani uz najbliže turističke destinacije među kojima smo i mi, a Hrvatska tamo uživa status sigurne susjedne i ekološki očuvane destinacije prihvatljivih cijena, čistoga mora i prirode.
Nesumnjivo je da će iduća godina biti teška za talijanske građane i pretpostavlja se da će ih se manje odlučiti otputovati na odmor bilo u samoj Italiji, bilo u inozemstvo. No, Dario Matošević, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, smatra da Talijani unatoč krizi odmor stavljaju visoko na svoju listu prioriteta, pa će i takvo, oslabljeno tržište Hrvatskoj i dalje biti značajno.