Kroz ovih pet ključnih pitanja o izbjeglicama saznajte apsolutno sve što Hrvatska smije prema propisima Europske unije

1. Smije li neka država EU potpuno zatvoriti granice za izbjeglice?

Ako je suditi po dosadašnjim odgovorima Europske komisije na pitanja o gradnji zida i žičane ograde na granicama Mađarske i Srbije (koja je vanjska granica EU) i na granici Mađarske i Hrvatske (vanjska granica Schengena), svaka država ima pravo to učiniti. Ali to ne znači da nemaju obvezu primiti svaku izbjeglicu koja se pojavi na granici i zatraži azil. Dakle ‘čuvanje vanjskih granica i poštivanja prava na azil ne isključuju jedno drugo’, smatraju u EU.

2. Može li jedna država EU vratiti izbjeglice u drugu preko koje su došli? 

Prema pravilima EU, koja se zbog bilo kojih razloga namjerno ne primjenjuju, svaka država ima pravo vratiti izbjeglice u prvu državu EU u kojoj su ušli. Izuzetak je Grčka koja zbog jedne presude Europskog suda za ljudska prava ne jamči humano tretiranje izbjeglica. EU želi da se to sada promijeni jer je ta presuda koja je postavila taj presedan bila još 2011. godine.

3. Može li Republika Hrvatska vratiti izbjeglice u Srbiji?

Može na osnovi sporazuma o readmisiji koji Srbija ima s Europskom unijom. Ali za to je potrebna procedura preko koje Hrvatska mora Srbiji uputiti zahtjev za readmisiju određene osobe koja je državljanin treće države, ako Srbija to prihvati. Obično se pravo na readmisiju odnosi na one koji nisu uspjeli dobiti azil ili su odbili tražiti azil. Srbiji je taj sporazum bio nužan za vizne olakšice, a kasnije i za viznu liberalizaciju.

4. Može li izbjeglička kriza utjecati na vizni režim EU prema državama Zapadnog Balkana?

Zasad sama kriza ne utječe, a države Zapadnog Balkana, prije svega Makedonija i Srbija, dobivaju pohvale zbog načina na koji postupaju prema izbjeglicama koje su tuda u tranzitu. Međutim, zbog povećanog broja tražitelja azila iz Albanije i Sirije, postoji opasnost da neka država EU pokrene i postupak vraćanja viznog režima za neku od tih država. Albanija, primjerice, treća je po broju državljana tražitelja azila u EU iako ima status kandidata za članstvo. U usporedbi s brojem stanovnika u EU, ima više tražitelja azila iz Albanije nego iz Iraka ili Sirije.

5. Hoće li i na Zapadnom Balkanu biti postavljeni ‘hot spotovi’?

Iako to još nije javni prijedlog, postoji ideja u EU da se i u nekim državama ‘zapadnobalkanske rute’ naprave ‘hot spotovi’ gdje bi se izbjeglice registriralo i zadržavalo dok im se ne odgovori na zahtjev za azil. Ako bi bili odbijeni, vraćalo bi ih se u njihove države, a u slučaju da zadovoljavaju uvjete mogli bi biti premješteni u neku državu primateljicu u EU.