'LIKOVNI DOGAĐAJ GODINE' Bukovčevi 'Portreti obitelji' izloženi u mostarskoj Galeriji Aluminij

Voditelj Galerije Aluminij Darko Juka nazvao je izložbu Bukovčevih portreta obitelji ''cvjetanjem duše'' te je dodao kako je ona rezultat dugogodišnje suradnje.

- Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Ono se gradi godinama, kroz suradnju, kroz zajedništvo, kroz sinergiju. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale, a osobitost postava je i u tome što, uz majstorska platna najvećega hrvatskog portretiste, izlažemo i dva autoportreta njegovih kćeri Ivanke i Jelice - kazao je Juka.

- Vlaho Bukovac je u našoj nacionalnoj umjetnosti važan kao rodonačelnik modernog slikarstva kojeg je donio iz Pariza kao središnjeg urbanog i umjetničkog središta Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Istovremeno je imao izuzetnu društvenu ulogu jer je bio nositelj društvenih aktivnosti u Zagrebu, utemeljivši prvi pravi izložbeni prostor- Umjetnički paviljon i Društvo hrvatskih umjetnika koje je okupljalo mlade i progresivne slikare - istaknuo je Marin Ivanović iz Umjetničke galerije Dubrovnik.

Bukovčeva izložba će ostati postavljena mjesec dana u Galeriji Aluminij gdje se svi posjetitelji mogu uvjeriti u njegovo bogato stvaralaštvo.

Vlaho Bukovac bio je najznačajniji hrvatski slikar, priznat u teoriji likovne umjetnosti kao utemeljitelj hrvatskog modernog slikarstva u koje je uveo impresionistička načela i ideje plenerizma- izlazak iz ateljea i slikanje u prirodi koje se odlikuje svjetlošću i svježinom boja. Bukovac je rođen 1855. godine u Cavtatu, gradiću nedaleko od Dubrovnika. Njegovo pravo ime bilo je Biago Faggioni, koje je kasnije pohrvatio. Vlaho Bukovac studirao je u Parizu, a već 1878. uspješno je izlagao na pariškom Salonu kao prvi hrvatski slikar. Veliki uspjeh doživio je 1882. slikom La Grande Iza i postao poznat u tadašnjim europskim umjteničkim krugovima. Od 1902. godine do kraja života predavao je na praškoj Akademiji likovnih umjetnosti. Njegovim kratkim boravkom u Zagrebu od 1893. do 1898. počeo je uzlet hrvatskog modernog slikarstva.

Bukovčeva dva najpoznatija djela nastala u Hrvatskoj su Hrvatski narodni preporod iz 1898.(koji se nalazi na svečanom zastoru HNK u Zagrebu) te monumentalni Gundulićev san. Ostala njegova djela prožeta su povijesnim  motivima, a slika portrete i pejzaže.

Martina Jurić