Antibiotici, naime, neselektivno uništavaju kako loše, tako i dobre, probiotske bakterije u našim crijevima. To dovodi do narušavanja efekta barijere, slabljenja imuniteta i promjene ravnoteže u digestivnom traktu.
Čestom i dugotrajnom primjenom antibiotika povećava se mogućnost pojave rezistentnih bakterija otpornih na antibiotike u crijevima. U stanju oslabljenog imuniteta te rezistentne bakterije često izazivaju nove infekcije koje mogu da dovedu do ozbiljnih poremećaja: dijareje, bolova u abdomenu, kolitisa.
Ako je antibiotik šireg spektra djelovanja, i rizik od dijareje je veći Lječnici tvrde da čak 35 posto pacijenata dobije dijareju uzrokovanu antibioticima. U najvećem su riziku mlađi od sedam i stariji od 65 godina.
Prazan želudacAntibiotici kod najvećeg broja ljudi izazivaju bol u abdomenu, posebno u želucu. To se dešava kada se antibiotik pije na prazan stomak. Srećom, većina njih može da se uzima s hranom, čime se umanjuje mogućnost pojave bola.
Ipak, terapija tetraciklinom zahtijeva uzimanje lijeka natašte, posebno izbjegavanje mlijeka, čak tri sata od unosa lijeka. Zato je važno da lječnik naglasi je li se neki antibiotik mora uzimati na prazan želudac, ili ne, piše
avaz.ba.