Projekt izgradnje hidroelektrane Ombla već dugo je predmet spora između ekologa i interesnih skupina koje se zalažu za ovaj kapitalni projekt koji će Dubrovniku donijeti nova radna mjesta te pridonijeti opskrbi šireg područja strujom i vodom. Premijerka Jadranka Kosor uputila je pismo Eko Omblićima koji su joj se obratili jer strahuju da će ovaj projekt trajno ugroziti biljni i životinjski svijet, posebno izvor Omble i Vilinu špilju.
"Na temelju očitovanja Vladinih resora želim vas izvijestiti kako na lokalitetu izgradnje buduće HE Ombla, posebno Viline špilje ni u jednom trenutku tijekom pripremnih radova, izgradnje i rada elektrane neće doći do potapanja prostora Viline špilje, niti na bilo koji način ugrožavanja špilje i faune šišmiša koji se u njoj povremeno zadržavaju. Štoviše, za funkcionalnost elektrane neophodno je da Vilina špilja uvijek bude suha, odnosno prohodna", navela je premijerka Jadranka Kosor u odgovoru na pismo Zelenog foruma koji je zbog opasnosti za životinjski svijet nedavno zatražio obustavu izgradnje postrojenja.
Posebnim elaboratom "Utjecaj HE Ombla na faunu šišmiša u Vilinoj špilji i mjere zaštite" iscrpno je obrazložen položaj špilje u odnosu na buduću elektranu, kao i mogući utjecaj zahvata na spomenute vrste", navodi predsjednica Vlade i napominje kako je u postupku usklađivanja s direktivama EU donesena Uredba o proglašenju ekološke mreže kojom je lokalitet izgradnje HE Ombla uvršten u područja očuvanja vrsta značajnih za RH i EU.
Kosor se Eko Omblićima obratila kao maćehaKarstolog Ivo Lučić smatra da je ovakav odgovor premijerke pokušaj minorizacije pravog problema, koji u ovom slučaju ne služi nikome na čast, a najmanje nekome tko bi u Hrvatskoj trebao biti prvi postavljeni za obranu najviših interesa. „Premijerkin odgovor se ogleda u činjenici da je usmjeren na problem, na pitanje Viline špilje koja se neće potopiti, a zanemaruju se da će se bitno promijeniti uvjeti u staništima u cijelom ekosustavu Omble. Podzemna akumulacija računa na 14 milijuna kubičnih metara vode, što je samo prostor ispod visine brane (137 metara na početku a koji se postupno diže prema zaleđu). Prava zapremina dakle podzemnih šupljina koje čine svi zajedno kanali Omble je znatno veća. Nije čudno da se premijerka Kosor upravo s tom pričom obraća Eko Omblićima, udruzi koju u velikoj mjeri čine djeca. Obraća se kao jedna velika dobra mama, a kada bi se ovo dopustilo, ispala bi zapravo maćeha. Besramno kaže da neće biti ugroženih endemičnih vrsta, ona koja bi trebala poticati ozbiljan nadzor nad cijelim upravnim postupkom jer se radi o području gdje je podzemna fauna jedna od najbogatijih u svijetu,“ kazao je Lučić.
„U povijesti napada na dubrovački prostor ovo je nešto najozbiljnije do sada, ako računamo još i Srđ, Lučino razdolje, Tri sestrice i slično. Radi se o ključnim resursima bez kojih razvoj Dubrovnika više neće biti moguć kako se do sada planiralo,“ zaključio je Lučić.
Manjkavost studije utjecaja na okoliš
Nakon 10 godina, u kolovozu je objavljena Studija utjecaja na okoliš, koja je prema mišljenju Lučića manjkava u tekstu, postupku, a hrvatske vlast ignoriraju činjenicu da je da je tek mali dio vodonosnika Omble na području Hrvatske te da će vjerojatno Bosna i Hercegovina nastojati zaštiti svoje interese. Projekt se u pogledu odnosa prema cjelini zahvata doima parcijalnim, a u tehničkom smislu nedovršenim. Primjerice, od okoliša i od zaštićenih vrsta kaže se da su mogući negativni utjecaji buke na kolonije šišmiša u Vilinoj špilji zbog čega će oni potražiti novo sklonište tijekom gradnje, pa se vratiti.
Faunistički rezultati kazuju da sustav Vilina špilja – Ombla nastanjuje ukupno sedam vrsta šišmiša i 55 drugih vrsta, od kojih su za 33 vrste pronađeni živi primjerci, te za 22 vrste ostaci ljuštura u nanosu izvora. Od tih 55 vrsta, 35 ih je podzemnih vrsta, što ovaj sustav čini među najvažnijim u Hrvatskoj po biološkoj raznolikosti.
U odjeljku o utjecaju na fizikalno-kemijska svojstva voda kaže se da će akumulacija bitno smanjiti brzinu tečenja podzemnih voda, čime se nastoji istaći da će se time smanjiti zamućivanje voda koje dubrovačka javnost doživljava kao vodoopskrbni problem. Promjena tih svojstva znači ekološke promjene koje se negativno održavaju na stabilnost i opstanak životinjskih zajednica Omble. Član komisije za procjenu studije Ognjen Bonacci, uvaženi stručnjak svjetskog glasa za pitanja hidrologije krša izrazio je višestruke ozbiljne zamjerke studiji, nakon čega je izbačen iz članstva, uz lažno obrazloženje da je sam napustio rad.
Između ostaloga, podizanje podzemne razine vode na višu od one koja je nominalno na brani, kako je planirano projektom, imalo bi utjecaja i na upravljanje poplavama. Razina vode u zaleđu približila bi se topografskoj površini na nekoliko desetaka metara, što bi kod velike količine oborina smanjilo mogućnost podzemne evakuacije. Poznato je da zadnjih petnaestak godina klimatske prilike sve više kreću u ekstremnim odstupanjima od prosjeka, što bi zacijelo imalo negativne multiplikativne učinke kad je u pitanju Ombla. Također, studija navodi kako na ovom području nema ugroženih životinjskih vrsta. „Tvrditi da u Ombli nema podzemne faune obična je laž, budući da je Studiji utjecaja na internetskoj stranici priložen elaborat Fauna šišmiša u Vilinoj špilji iznad izvora Omble, koji je dao dovoljno podataka da se sustav 2007. uvrsti u Ekološku mrežu Hrvatske.
Neprocjenjivo bogatstvo Ognjen Bonacci naveo je niz zamjerki na Studiju utjecaja na okoliš. Između ostaloga smatra kako je vodoopskrba Dubrovnika davno riješena i ne ovisi o izgradnji hidroelektrane Ombla. Smatra da bi podizanje vode u podzemlju za 130 metara prouzrokovalo prelijevanje u izvore Zaton, Slavljan i Zavrelje, što predstavlja opasnost za širu regiju. Navodi da se površina Omble kreće znatno više od 6oo m2, koliko je navedeno u studiji. Tvrdi da će stalna podzemna akumulacija utjecati na povećanu seizmičku aktivnost na području koje je trusno, a upitno je i kako će se zaštititi kvaliteta pitke vode. Zbog svega toga zaključuje kako se studija ne može prihvatiti.
Iz izvora u Šumetu, koji je na višoj koti, tijekom 14. stoljeća napravljen je 11,6 km dug vodovod za Dubrovnik, koji je završavao s dvije Onofrijeve česme na Stradunu. U počecima modernog istraživanja krša, postavljena je teza o Ombli kao najdužoj podzemnoj rijeci u svijetu. Ombla pripada dinarskom kršu, koji po podzemnom biodiverzitetu u prosjeku dvostruko premašuje sve druge dijelove krša u svijetu, a ovo područje pripada njegovu dijelu koje je utvrđeno kao jedno od dva najvruća mjesta podzemnog biodiverziteta u svijetu.
U dinarskom kršu zabilježeno je više od 790 kopnenih pećinskih vrsta, a kad bi uključili vodenu faunu i kopnene podzemne podvrste, broj taksona bio bi najmanje dvostruko veći. Vjetrenica u Popovu polju, s više od 100 podzemnih vrsta, je pećina s najvećim biodiverzitetom u svijetu, a Ombla i Vjetrenica dio su istoga sliva. To znači da bi ove dvije pećine mogle imati sličan biodiverzitet, tvrdi Lučić koji u svojim komentarima na studiju dodaje kako je Ombla istražena tek malim dijelom koji možda ne čini ni promil ukupne vrijednosti.
Zagovaratelji projekta vrijednog 150 milijuna eura navode kako je ovaj kapitalni projekt iznimno potreban dubrovačkom području zbog strateškog razvoja turizma, problema s nestancima struje ili zamućivanja vode. Navodi se i planirana suradnja sa Sveučilištem u Dubrovniku i kompletan doprinos razvoju gospodarstva. Sa strane struke dolaze pomalo drugačiji stavovi. Stručnjaci Prirodoslovnog muzeja iz Zagreba ocjenjuju da predviđeni zahvat s aspekta zaštite biološke raznolikosti nije prihvatljiv. Pored studije o šišmišima, koja daje podatke o podzemnoj fauni Omble i odlučno odbacuje projekt HE Ombla, protiv njega se izjasnilo i nacionalno strukovno društvo za podzemnu biologiju, Hrvatsko biospeleološko društvo.
Negodovanja stižu također iz susjedne BiH. Akademija nauka i umjetnosti obavijestila je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa svojim stavom i protivljenjima oko izgradnje Hidroeletkrane Ombla. Traže da se obavijesti EBRD Ured u Hrvatskoj i uloži prigovor na izgradnju jer bi taj projekt mogao ugroziti okoliš na području Bosne i Hercegovine. Nedavno je i BBC upozorio kako će izgradnja elektrane ugroziti šišmiše iz Viline špilje, dok biospeleolozi tvrde kako takvo nešto nikad neće biti moguće u Europskoj uniji te da je to razlog zašto Hrvatska ubrzava gradnju takvih projekata.
Na Vladi i HEP-u je zadatak uvjeriti pripadnike struke i aktiviste da je izgradnja Hidroelektrane Ombla zaista strateški projekt koji će donijeti prosperitet dubrovačkom kraju, a da pritom neće ugroziti najvrijednije prirodne resurse i jedan od najbogatijih ekosustava u svijetu. O istima ovisi hoće li takav i ostati.
Lucija Komaić
.