LUCIJANOVIĆ: Viša granica za PDV povećat će broj malih hotela

Ulaganjem će iznajmljivači postupno doći na razinu malih hotela Podizanje granice za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa 85 na 230 tisuća kuna, što bi Vlada navodno trebala odobriti već ovoga tjedna, dobra je vijest za privatne iznajmljivače u turizmu i neizravan put ukidanju jeftina 'zimmer frei' smještaja te rasta tržišta malih obiteljskih hotela. U prvoj godini primjene pokazat će se i izravan utjecaj te mjere na punjenje proračuna jer će se smanjiti siva ekonomija u privatnom smještaju te povećati investicije, tvrdi Nedo Pinezić, predsjednik Udruženja iznajmljivača obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Uz poslodavce i ostale komore, HGK već godinama gura ideju podizanja granice za ulazak u sustav PDV-a.

Piše: Lukša Lucijanović za Glas Grada

"Građani koji pružaju usluge smještaja obveznici su plaćanja poreza na dohodak i boravišne pristojbe te plaćaju paušal poreza na dohodak do granice ulaska u sustav PDV-a. Kad uđu u sustav PDV-a, dužni su voditi poslovne knjige prema kojima im se obračunava PDV, te moraju uplaćivati doprinose na plaće. Davanja na tako nizak iznos kao što je 85 tisuća i više stoga drastično rastu i cilj naših iznajmljivača bio je ostvariti što manji prihod", objašnjava Pinezić te dodaje da se prihod i umjetno umanjuje utajom poreza. "Ako u kolovozu iznajmljivači vide da su se približili iznosu prihoda od 80 tisuća, jednostavno prestaju prijavljivati goste, otkazuju rezervacije", kaže Pinezić te otkriva da je prosječan prihod jednog iznajmljivača u privatnom smještaju u Hrvatskoj samo 35 tisuća kuna.

Privatni smještaj čini čak 46 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Prema podacima turističke strategije, vrijednost pruženih usluga u privatnom smještaju u 2010. godini dosiže tek 393 milijuna eura (jedva petnaestina turističkog prihoda), a smatra se da je to duplo više kad bi se dodao prihod na crno. Izračuni HGK-a pokazali su da minimalni promet turističkog kućanstva koji jamči profitabilnost iznosi između 200 i 250 tisuća kuna. "Pomicanje granice ulaska u sustav PDV-a ohrabrit će iznajmljivače na investicije, podizanje željenoga prometa i ozbiljniji ulaz u turizam kao izvor prihoda i (samo)zapošljavanja. Tako će 'zimmer frei' prirodno doći na razinu malih hotela", pojašnjava Pinezić.

O ovoj temi pisala je Marija Crnjak u Poslovnom dnevniku. A kakva je situacija u Dubrovniku na temu privatnog smještaja.
Nekoliko zanimljivih podataka o privatnom smještaju u Dubrovniku

„Najveći problem“ privatnih iznajmljivača u Dubrovniku (ali i svugdje drugdje) koji imaju veći broj soba ili kreveta za iznajmljivanje je kako „uštimati“ prihod od privatnog iznajmljivanja a da ne uđu u sistem PDV-a. Jedini mogući način je izbjegavati zakonsku regulativu prijavljivanja gostiju. Zasigurno je da će ih  podizanjem granice PDV-a na 230 tisuća kuna riješiti tih briga.

Naziv „privatni smještaj“ počeo se koristiti  nakon Drugog svjetskog rata. Danas se za  iznajmljivanje soba domaćim i stranim posjetiteljima koriste u statističkim podacima tri naziva i to: „privatni smještaj“, „obrt i tvrtke“ i „ville“. Ukupno u Dubrovniku (od Elafita i do Brsečina) ima 9.050 postelja i to:

Naziv objekata       Broj ukupnih kreveta
Privatni smještaj             7.756
Obrti i tvrtke                   1.067
Ville                                  229
Ukupno                          9.052

Kako podaci iz gornje tabele pokazuju, najviše je kreveta u „privatnom smještaju“ i u kategoriji „obrti i tvrtke“ što predstavlja značajne smještajne kapacitete u Dubrovniku, na Elafitama i mjestima do Brsečina.

A ti kapaciteti su u 2011. godini ostvarili 430.103 noćenja. Evo tih podataka prema statističkim izvještajima TZG Dubrovnika :

Vrsta smještaja                          Noćenja u 2011. god.
                                  Domaća    Strana    Ukupno    % udjela
1. Charter                     3.050      86.027    89.077        3,8
2. Hostel                       1.442        8.987    10.429        0,4
3. Hotel                     117.976   1.561.354  1.679.330  71.6
4. Kamp                           433      76.739    77.172        3,3
5. Kuće za odmor            805        4.136     4.941         0,2
6. Marina                             3              6             9         0,0
7. Plovila                          309     52.630    52.939         2,2
8. Ostalo                             2           415         417         0,0
9. Privatni smještaj     23.132    342.073   365.205      15,6
10. Obrti i tvrtke            1.933     50.097     52.030        2,2
11. Ville                            564     12.304     12.868        0,5

Sveukupno                149.649  2.194.768  2.344.417   100

Ukupno 9,10,11           25.629    404.474    430.103    18,3

Dakle, u 2011. godini najviše noćenja je ostvareno u hotelskim objektima. što je bilo i za očekivati, a na drugom mjestu su ostvarena noćenja u privatnom iznajmljivanju soba (18,3 %).

Više od 11 milijuna kuna prometa (prihoda) od iznajmljivanje soba u Dubrovniku i njegovoj okolici

A sada pođimo drugim načinom korištenja ovih statističkih podataka. Ako je u 2011. godini ostvareno 430.103 noćenja, te ako je prosječna cijena jednog noćenja 25 eura (realna procjena), onda dolazimo do zaključka kako je u 2011. god. od iznajmljivanja soba ostvaren prihod od 10.752.575 eura. Dakle, više od 10 milijuna eura ostalo je (službeno) u našem Gradu  kod privatnih iznajmljivača. Rekli bismo, nije loše. Dapače!!!

Podijelimo li sada ovaj ukupni prihod od iznajmljivanja soba od 10.725.575 eura s brojem ukupnih  kreveta a to je 9.050 kreveta (pogledaj gornju tabelu), dolazimo do zaključka kako je ukupni prihod po jednom krevetu 1.187 eura.

Prema podacima iz TZG Dubrovnika broj domaćinstava koja se bave iznajmljivanjem soba je 1.562.  Ako broj kreveta od 9.052 podijelimo s brojem domaćinstava od 1.562, dolazimo do podatka kako u prosjeku svako domaćinstvo posjeduje 5,79 kreveta. Pomnožimo li broj kreveta po domaćinstvu 5,79 s prosječnim prihodom po jednom krevetu od 1.187 eura, dolazimo do rezultata kako je svako domaćinstvo u 2011. godini napravilo promet od 6.884 eura ili 51.000 kuna. Podijelimo li to sada s 12 mjeseci, ispada ukupni prihod po jednom mjesecu 4.200 kuna. Normalno, bruto. Ali usprkos tome nije to loš prihod za 1.562. domaćinstava, računajući i bruto i računajući da je netko zaradio više a netko manje, ali u prosjeku je to to.

Zato nije ni čudo što se svake godine povećava broj kreveta u privatnom iznajmljivanju. Pogledajte ovu tabelu, a odnosi se samo na kategoriju „privatni smještaj“.

Godina    Domaćinstva    Ukupno kreveta
2007              1.292                    6.775
2008              1.298                    6.812
2009              1.293                    6.878
2010              1.304                    7.015
2011              1.426                    7.756

Od 2007. godine pa svake sljedeće godine do 2011. broj kreveta u kategoriji „privatni smještaj“ povećavao se ovim redom: 37, 66, 131, 741 novih kreveta.

Uzmemo li u obzir kako je dio iznajmljivača izbjegavao prijavljivati goste kako ne bi ušli u sustav PDV-a, te onih koji uopće nisu ni prijavljivali goste, zasigurno je kako je više od 11 milijuna eura ostalo  kod privatnih iznajmljivača u Dubrovniku i njegovoj okolici. Pa onda nije ni čudo što se povećao broj privatnih iznajmljivača.

Zahvaljujem Eti Lovrić i Siniši Žakuli iz TZG Dubrovnik koji su mi pomogli u skupljanju materijala za ovu analizu. Siniša misli kako povećanju privatnih iznajmljivača zadnjih godina treba „zahvaliti“ povećanju kreditnih obveza onih ljudi koji su uzeli razne kredite, a posebno one u švicarskim francima. Zato su mnogi vlasnici kuća, izgrađenih od tih kredita, odvojili po koju sobu za privatno iznajmljivanje kako bi olakšali vraćanje svojih kredita. Sigurno je kako je i to jedan od razloga, ali nema lakšeg „posla“ od ovog „posla“. Barem ja tako mislim.